Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, razina cijena u srpnju 2021. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viša je za 1,9%. Prema ovim podacima, cijene hrane u prosjeku su porasle za 2,3% u odnosu na prošlu godinu. Mlijeko, kruh, ulje... osjetno su poskupjeli, a poskupjele su i druge životne namirnice, što se osjeti na proračunu prosječne obitelji. Unatoč statističkim podacima koji pokazuju vrlo mali prosjek porasta cijena, neke od osnovnih životnih namirnica u trgovinama poskupjele su između 30 i 50%.
Poskupljenje hrane
U trgovinama je najviše poskupjelo ulje, koje je s cijene od 2,90 KM u pojedinim trgovinama došlo na 3,80 KM. Veliko poskupljenje bilježi svinjsko i juneće meso, čija je cijena u mesnicama i trgovinama viša za 3 do 4 KM po kilogramu. Brašno je po kilogramu skuplje za 20 do 50 feninga. Nažalost, plaće i mirovine ne prate rast troškova. Ovim poskupljenjima najviše su pogođeni umirovljenici, kojih u BiH ima oko 700.000. Iako su na papiru prioritet, usklađivanja, odnosno povećanja mirovina ove godine nije bilo. Povećanje se vrši na osnovi dvaju čimbenika. Prvi je realna stopa rasta BDP-a u prethodnoj godini i rast cijena troškova života. I to se vrši 15. travnja s primjenom od 1. siječnja svake godine. S obzirom na koronavirus, statistički zavod dao je podatke koji pokazuju kako je 2020. godine rast BDP-a dosta ispod planiranog, dakle, negativan je. A rast troškova života je, po njima, neznatan. Međutim, realnost je drugačija, hrana je drastično skuplja, a to što je luksuz možda i jeftiniji umirovljenicima ne znači ništa jer su ga se već davno odrekli. Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić objavio je na svom Facebook profilu da je pripremio prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju FBiH kojim bi se povećanje mirovina reguliralo na posve drugačiji način.
Bolje rješenje
- Kao što sam i obećao prije nekoliko dana, pripremio sam prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju FBiH, gdje bi do usklađivanja mirovina u FBiH dolazilo na osnovi kretanja indeksa hrane (COICOP 01.1), a ne na osnovi općeg indeksa u koji ulazi više od 600 različitih proizvoda. Rad na ovom dokumentu obavljen je u potpunosti pro bono i bit će poslan zastupnicima u Parlamentu FBiH koji su pokazali zanimanje za ovim izmjenama i dopunama - kazao je. Podaci Agencije za statistiku BiH ukazuju da iako je razina općeg indeksa potrošačkih cijena bila niska, čak tijekom razdoblja i negativna, što znači opći pad cijena, indeks kretanja hrane bio je značajno viši i od prosinca 2019. godine ovaj indeks je viši od općeg indeksa. Prema njegovim riječima, s obzirom na to da u ukupni indeks potrošačkih cijena ulazi više od 600 različitih proizvoda, onda imate situaciju da čak i kada cijena hrane raste, a, recimo, pada razina cijena nekih drugih proizvoda, ukupni indeks je nizak ili negativan - nema rasta cijena. Iako je posljednjih mjeseci rast cijena hrane blizu 6%, opći indeks je oko 1%. - Ovo je vrlo bitno zbog umirovljenika. Mirovine se, prema zakonu, usklađuju na osnovi kretanja indeksa potrošačkih cijena, a ne indeksa kretanja hrane. Zbog toga umirovljenici nisu imali usklađenje svojih mirovina ove godine, iako bi dobili povećanje mirovina da se gledao samo indeks kretanja hrane. Nažalost, prošle godine opći indeks je bio negativan - objašnjava.•
