U ovom teškom razdoblju, koje traje već više od godinu dana, mnogi ljudi utjehu pronalaze u molitvi - posebice tijekom Velikog tjedna pa smo uz izdanje Večernjeg lista u četvrtak, 1. travnja za čitatelje pripremili i Uskrsni molitvenik u kojem možete pronaći molitve, pjesme i meditacije. Uskrsni molitvenik pomoći će da s posebnom radošću dočekate uskrsno jutro.
Koliko ta, mnogima svakodnevna navika i potreba, utječe na raspoloženje, kako može pomoći i djelovati na ljude, otkrili su nam stručnjaci. Utjecaj molitve na čovjeka proučava se u okvirima psihologije religioznosti, a temelje za to postavili su filozofi i psiholozi Wiliam James i Wilhem Wundt. Primijetilo se, kroz istraživanja, da se molitva može koristiti kao obrana ili bijeg od problema, otkrila je psihologinja, Anđela Jelić.
"Korisna je u teškim životnim situacijama kao što su bolesti, poteškoće, smrt bliskih ljudi, potresi... U ovakvim trenutcima ljude čini solidarnima", kaže nam profesor s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Josip Bošnjaković i dodaje da nam je u ovim situacijama solidarnost jako potrebna. Također, molitva se, s psihološkog stajališta, može definirati kao čin komuniciranja s božanstvom ili drugim takvim entitetom u razne svrhe - zahvalnost, samoispitivanje, traženje oproštaja, traženje smjernica u životu ili spokoja. Dokazano je da se, dok se čovjek moli, događa niz procesa unutar njega.
"Na biološkoj razini mijenjaju se moždani valovi te dvije moždane polutke, verbalna, ego-pokretačka, racionalna, materijalistička lijeva polutka, i tiha, altruistična, poetična, intuitivna desna polutka počinju skladnije komunicirati. Osim toga, emocionalne prepreke suptilno nestaju, osoba postaje manje izložena osjećaju tjeskobe, potiče se zacjeljivanje od gubitka i traumatičnih iskustava te 'rast' prema radosti i unutarnjem miru", kaže Jelić.
Jelić pojašnjava da su mnoga znanstvena istraživanja pokazala da je molitva snažna i pozitivna vrijednost u životu te primarni način povezivanja s Bogom. Taj osjećaj povezanosti i duhovne sigurnosti olakšava ljudima suočavanje s teškim i izazovnim situacijama poput pandemije tijekom koje je riječ 'molitva' bila najčešće pretraživani pojam na Googleu, što je objavljeno u istraživanju znanstvenice Bentzen sa Sveučilišta u Kopenhagenu koje je provedeno u 95 zemalja uključujući Hrvatsku koja je kao razlog za to, osim pandemije, imala i potrese. Znanstvenica je objasnila da je porast pretraživanja ovog pojma porastao jer su se ljudi okrenuli religiji kao bijegu od nevolje. "Molitva može umanjiti burne i nekontrolirane reakcije na neugodne emocije i pomoći nam u regulaciji osjećaja ljutnje. Kod osoba koje su svjedočile snažna vjerovanja i prakticirale molitvu zabilježeni su pozitivni učinci na mentalno, ali i tjelesno zdravlje, poput niže razine anksioznosti i depresije, niži krvni tlak te generalno bolji imunološki sustav. Ove činjenice potvrđuju učinkovitost i snagu molitve bilo da se ona izgovara u tišini, pojedinačno ili u zajednici s drugim ljudima", rekla je Jelić. "Usudila bih se reći da molitva ima ljekoviti učinak na čovjeka", kaže Jelić, a Bošnjaković dodaje da je molitva djelotvorni proces koji nas oslobađa od uskogrudnosti i sebičnosti te nas okreće prema boljem životu: "U ovim vremenima ona nas potiče, otvara puteve duhovne inteligencije da treba nastaviti brinuti o životu, životu drugih ljudi i onih kojima je najpotrebnija pomoć."
U četvrtak, 1. travnja, čitatelji Večernjeg lista na poklon dobivaju i molitvenik.
