Dok čeka prve službene reakcije članica Europske unije na zahtjev za članstvo koji je predala prošlog mjeseca, BiH se suočava s novim reformskim izazovima, piše Večernji list BiH.
Mjere iz reformske agende
Vanjskopolitički prioritet je svakako aktiviranje MAP-a, odnosno akcijskog plana za članstvo u NATO savezu. Još je svega nekoliko mjeseci ostalo do summita u Varšavi i BiH ima malo vremena kako bi ispunila temeljni preduvjet koji je NATO postavio, a to je uknjižba vojne imovine. Važno je što NATO savez nije digao ruke od BiH, a dobar primjer za nas je svakako proces integracije susjedne Crne Gore u ovaj vojno-politički savez. Svoju međunarodnu zrelost, a što je itekako važno za euroatlantske integracije, BiH pokazuje i kroz intenzivnu bilateralnu i regionalnu aktivnost. Posjet članova Predsjedništva BiH Hrvatskoj, dogovor o posjetu BiH srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića te organizacija regionalnog sastanka procesa Brdo-Brijuni u svibnju ove godine, sigurno će imati pozitivan utjecaj na ukupni međunarodni ugled zemlje. Na unutarnjem planu, prioritetom se smatra reforma Izbornog zakona i sukladno tomu priprema demokratskih i fer lokalnih izbora u listopadu ove godine. Odgovarajućom reformom izbornog zakonodavstva i osiguranjem održavanja lokalnih izbora u Gradu Mostaru, relaksirala bi se i politička atmosfera u zemlji za nastavak provedbe svih drugih reformi. Svakako je tu prvenstveno riječ o mjerama iz Reformske agende, čijom provedbom BiH nastavlja krčiti put prema EU, ali i osiguravati dugoročnu potporu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke. Tehničko izaslanstvo MMF-a je upravo ovih dana u posjetu BiH, ali i bez toga pozorno se prati svaki potez entitetske i državnih vlada koji znači daljnju provedbu reformi.
Bez većih ustupaka
Ipak, s gledišta prihvaćanja vjerodostojnog zahtjeva za članstvo u Europskoj uniji, najvažnije je konačno riješiti pitanje prilagodbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) u dijelu koji se tiče tradicionalne trgovine. Pregovori su počeli, ali svima je jasno kako BiH tu ima relativno uzak manevarski prostor. Već prvi krug pregovora pokazao je kako veće ustupke od Europske unije nije realno očekivati te da će BiH, prije ili kasnije, morati prihvatiti ono što su i sve druge zemlje koje su očekivale status kandidata za Europsku uniju. Određene probleme koje će tradicionalna trgovina donijeti bh. poljoprivredi značajno će biti moguće ublažiti povlačenjem sredstava iz EU fondova koji će se BiH uskoro otvoriti. •
