Vrlo brzo nakon protokolarnih susreta i upoznavanja s akterima političke scene u Bosni i Hercegovini novi visoki predstavnik Christian Schmidt morat će se baciti na posao kako bi opravdao povjerenje koje su mu dali, prije svih, Njemačka i SAD. Potvrdio je to kazavši da nije došao u BiH kako bi samo gledao što se događa i čekao, nego da bi bio aktivan, piše Večernji list BiH.
Prioriteti i reforme
Iako je preuzeo dužnost u vrlo nezahvalnom trenutku, kada zemlju potresa duboka politička kriza, Schmidt djeluje prilično samouvjereno. Ne treba u prvih nekoliko tjedana očekivati njegove konkretne odluke i djelovanje, ali dugoročno njegova učinkovitost mjerit će se po tome koliko kratko će mu trajati mandat. Drugim riječima, što prije ode iz BiH, to znači da je bio uspješniji.
Za početak će morati srediti odnose s dužnosnicima iz Republike Srpske. Schmidt mora iznaći modalitet za komunikaciju i suradnju sa srpskim predstavnicima koji, za sada, odbijaju njegov legitimitet kao visokog predstavnika međunarodne zajednice. Vjerojatno će se daleko od očiju javnosti raditi na tome da se obnovi suradnja RS-a i OHR-a. Pri tome je nerealno očekivati da Schmidtov “ustupak” bude poništavanje odredbi Kaznenog zakona BiH koje je nametnuo njegov prethodnik Valentin Inzko. Reformu Izbornoga zakona Schmidt je sam prepoznao kao gorući politički problem u BiH. - Izborni zakon treba biti poboljšan i izmijenjen. Izbori se moraju i trebaju održati, tako da je to ujedno i napomena u smislu da mora postojati dogovor. Naravno da neće postojati Izborni zakon gdje će jedna strana biti zadovoljna 100, a druga samo 20 posto. To možda i nije dobro za sve, međutim, sve su to poteškoće demokracije, a demokracija znači institucijski kompromis. Ako postoji spremnost na kompromis, onda se nalazi rješenje, poručio je Schmidt.
Uz aktivnu ulogu SAD-a i EU-a, Schmidt bi svakako mogao doprinijeti da se nađe rješenje za reformu izbornoga zakonodavstva kojom će, kako je i sam kazao, svi biti podjednako (ne)zadovoljni. Imajući u vidu rokove za ovu reformu, nema dvojbe da će to pitanje biti među prioritetima njemačkog političara u BiH.
Zanimljivo je da je u nekoliko navrata sam Schmidt spomenuo značaj poboljšanja investicijskog okvira u BiH, što znači da bi se njegovi suradnici zaduženi za ekonomska pitanja mogli usmjeriti na tu vrstu suradnje s domaćim institucijama. Ekonomija je svakako važna i može značajno doprinijeti ukupnoj stabilizaciji odnosa u BiH.
Uvjeti da nema OHR-a
Vladavina prava i europski put BiH neizbježno će biti u fokusu djelovanja novog visokog predstavnika. Izvjesno je da bi značajniji napredak u ove dvije oblasti osigurao i bržu odluku o zatvaranju OHR-a. Unatoč neupitnoj potpori koju je za imenovanje dobio na Zapadu, Schmidt je sigurno svjestan da je sve više onih koji preispituju smisao postojanja takve institucije u državi koja je prije više od četvrt stoljeća izišla iz rata. Već se pomalo zaboravilo na davno postavljenih pet ciljeva i dva uvjeta za zatvaranje OHR-a. Ciljevi su prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između države i drugih razina vlasti; prihvatljivo i održivo rješenje za vojnu imovinu; potpuna provedba konačne odluke za Brčko; fiskalna održivost i zaživljavanje vladavine prava.
Dva uvjeta koja treba ispuniti prije zatvaranja OHR-a su potpisivanje SSP-a i pozitivna procjena situacije u BiH od Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira utemeljena na punom poštivanju Daytonskog mirovnog sporazuma. U svakom slučaju, što bude više domaćih rješenja, a manje izravnog uplitanja visokog predstavnika, BiH će biti stabilnija i funkcionalnija država. •
