Redovito i pravilno uzimanje propisanih lijekova stavit će vaš tlak pod kontrolu
Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u Hrvatskoj, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2021. godinu. Jedan od glavnih faktora rizika za njihov razvoj jest povišeni krvni tlak, odnosno hipertenzija. Izuzev bolesti srca, povišeni krvni tlak faktor je rizika i za razvoj bubrežnih bolesti te moždanog udara. A hipertenzivna bolest, prema istim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, na visokom je petom mjestu najčešćih uzroka smrti u Hrvatskoj.
Procjene, ali i podaci ranijih istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj povišeni krvni tlak ima svaki treći odrasli stanovnik. Nažalost, gotovo 50 posto osoba s hipertenzijom ne zna da ima povišeni krvni tlak, a kod dijagnosticiranih hipertoničara tlak je pod kontrolom kod njih tek oko 25 posto. Dakle, hipertenzija kao bolest često godinama ne pokazuje simptome ili se oni na vrijeme ne prepoznaju. I nakon dijagnoze često ostaje neregulirana i tlak biva izvan kontrole. Je li riječ o povišenom krvnom tlaku unatoč terapiji ili o njezinu nepravilnom uzimanju?
Problemi i uz terapiju
Nekontrolirana hipertenzija uz uzimanje propisane terapije situacija je o kojoj pacijent svakako mora informirati svojeg obiteljskog liječnika. Kako kaže dr. Jadranka Šoić, upravo su ordinacije obiteljske medicine prvo mjesto susreta i uspostavljanja povjerenja s pacijentima što doprinosi rješavanju problema.
Među svojim pacijentima imam ovakva iskustva i tada je vrlo važno procijeniti je li problem u propisanoj terapiji ili u njezinu nepravilnom odnosno neredovitom uzimanju. Katkad razlikujemo i sindrom “bijele kute” kada pacijenti kod liječnika imaju povišene vrijednosti krvnog tlaka. Smatram da je zbog svega u ordinaciji svakog obiteljskog liječnika vrlo vrijedan instrument uređaj za 24-satno praćenje vrijednosti krvnog tlaka. Tada možemo provjeriti aktivnosti i vrijednosti tlaka kad je pacijent u svojoj okolini, kad se bavi svojom rutinom, a i u situacijama drukčijima od uobičajenih, navodi ova obiteljska liječnica iz Rijeke.
Objašnjava da su smjernice u liječenju povišenog krvnog tlaka jasne i ono može uključivati i više lijekova u maksimalno podnošljivoj dozi za bolesnika. Ako ni tada nema dobre regulacije tlaka i sigurno smo utvrdili da bolesnik ispravno i redovito uzima terapiju, napominje kako možemo u obzir uzeti hipertenziju otpornu na lijekove.
No, napominje dr. Šoić, puno su češći uzroci nekontroliranom tlaku nepravilno i neredovito uzimanje lijekova ili radi nekih drugih pridruženih bolesti. Postoje, dakle, bolesti kod kojih se mogu pojaviti komplikacije za terapiju koja bi inače bila primijenjena.
Tada obiteljski liječnik bolesnika treba uputiti nefrologu koji će nastaviti obradu i liječenje da bi se postigao najbolji mogući učinak, kaže dr. Šoić.
Potvrđuje to i izv. prof. dr. sc. Ingrid Prkačin, prim. dr. med., pročelnica Poliklinike pri Klinici za unutarnje bolesti KB Merkur.
Da bi se problem na vrijeme prepoznao i dijagnosticirao potrebna je i dobra edukacija. Jer rana dijagnoza olakšava problem te sprječava ili odgađa napredovanje hipertenzivne bolesti. Pacijent treba biti aktivni sudionik u liječenju i praćenju svoje bolesti, ističe prof. dr. Prkačin.
Tri stupnja povišenog krvnog tlaka
Nadalje objašnjava kako postoje tri stupnja arterijske hipertenzije. Prvi stupanj je blaga arterijska hipertenzija. Odnosi se na vrijednosti sistoličkog (gornjeg) krvnog tlaka od 140 do 159 mmHg i/ili dijastoličkog (donjeg) krvnog tlaka od 90 do 99 mmHg. Drugi stupanj, srednje teška arterijska hipertenzija, obuhvaća vrijednosti 160-179 mmHg i/ili dijastolički krvni tlak od 100-109 mmHg. Treći stupanj je teška arterijska hipertenzija. Predstavljaju je vrijednosti sistoličkog krvnog tlaka od 180 i više mmHg i/ili dijastoličkog krvnog tlaka od 110 i više mmHg.
Također, u klasifikaciji se raspoznaju još dva oblika hipertenzije, visoko normalni arterijski tlak s vrijednostima sistoličkog krvnog tlaka 130-139 mmHg i/ili dijastoličkog krvnog tlaka 85-89 mmHg), te izolirano povišeni gornji krvni tlak (izolirana sistolička hipertenzija) kod koje su vrijednosti sistoličkog krvnog tlaka iznad 140 mmHg uz dijastolički krvni tlak ispod 90 mmHg). Povišeni krvni tlak je, iznosi prof. dr. Prkačin, većinom bolest bez simptoma. Najčešće se dijagnosticira u okviru preventivnih programa u populaciji ili probirom u visokorizičnim skupinama (oportunistički probir). Krvni tlak bi se trebao mjeriti svakoj odrasloj osobi te redovito kontrolirati. Svjetska liga za hipertenziju preporučuje da se tlak izmjeri barem jednom godišnje. Uobičajen način mjerenja krvnog tlaka je automatskim ili poluautomatskim tlakomjerom u liječničkoj ordinaciji. Prof. dr. Prkačin objašnjava i kako se pravilno mjeri krvni tlak.
Prije samog mjerenja, pacijent treba sjediti barem 5 minuta u mirnom okruženju. Koriste se orukvice za mjerenje prilagođene opsegu nadlaktice (male, srednje, velike i ekstra velike). Prema smjernicama, preporučuje se provesti 3 mjerenja u razmacima od 1-2 minute. Ali i jedno dodatno mjerenje ako se prva dva razlikuju više od 10 mmHg. Smjernicama se preporučuje mjerenje napraviti na obje ruke kako bi se isključile moguće razlike i utvrdilo postojanje nekih bolesti. Krvni tlak je srednja vrijednost dva mjerenja, kaže dr. Prkačin.
Epidemijski razmjeri
Navodi i kako je povišen krvni tlak uz šećernu bolest najčešća bolest današnjice i ima epidemijske razmjere. Pojavnost u odraslih osoba je 30 do 45 posto. Prema spolu ona iznosi 24 posto kod muškaraca i 20 posto kod žena i raste usporedno s dobi. Tako za osobe starije od 60 godina iznosi više od 60 posto.
S obzirom na trendove starenja populacije, sjedilački način života i epidemiju pretilosti, pojavnost hipertenzije će rasti. Procjenjuje se da će broj osoba s hipertenzijom do 2025. godine narasti za dodatnih 15-20 posto, navodi prof. dr. Prkačin.
Povišeni krvni tlak dovodi do oštećenja unutarnjeg sloja krvnih žila. Ima štetan utjecaj na sve ciljne organe i krvožilni sustav. Ako se ne liječi dovodi do brojnih promjena. Prof. dr. Prkačin ističe tri najčešće – srčane, moždane i bubrežne.
Dolazi i do preoblikovanja srca koje radi protiv visokog otpora i prilagođava mu se. Može doći do disfunkcije, poremećaja ritma, fibrilacije atrija, ali i do drugih komplikacija. Nerijetko dolazi do srčanog popuštanja i srčanog infarkta kao prvog očitovanja hipertenzije. Moždani udar može također biti prvo očitovanje hipertenzije u sklopu hipertenzivne krize. Hipertenzija može biti uzrok i posljedica bolesti bubrega, ističe prof. dr. Prkačin.
Važnost edukacije pacijenta
Bubrežna bolest, navodi ova liječnica, može se spriječiti. Danas jedna od deset odraslih osoba ima kroničnu bubrežnu bolest. Pola ljudi starijih od 75 godina ima neki oblik bubrežnog oštećenja. Jedan od pet muškaraca i jedna od četiri žene u dobi od 65 do 74 godine ima kroničnu bubrežnu bolest. Osoba može izgubiti do 9 posto bubrežne funkcije prije nego što se pojave prvi simptomi. Kako će reći, uz šećernu bolest, upravo je visoki krvni tlak najčešći uzrok gubitka funkcije bubrega. Stoga prof. dr. Prkačin ističe iznimnu važnost redovitog uzimanja propisane terapije jer ako se lijek ne uzima ne može djelovati.
Od velike je važnosti edukacija pacijenata i zdravstvena pismenost. Većina ljudi ne razumije što je povišen krvni tlak jer kažu to je “samo” hipertenzija. Pritom ne shvaćaju da odnosi najveći broj života svake godine. Hipertenzija je ubojica broj 1 u svijetu jer hipertenzija “ne boli”. Kontrola povišenog krvnog tlaka je potrebna u cilju prevencije komplikacija, naglašava prof. dr. Prkačin.
Netočne informacije su rizik
Zdravstvenu pismenost ističe i dr. Alenka Brozina, internist kardiolog. U Centru za prevenciju, dijagnostiku i liječenje kroničnih masovnih bolesti Doma zdravlja Primorsko-goranske županije, gdje radi, ima zabrinjavajuća iskustva.
Zabrinjava veliki broj pacijenata s neliječenim ili nepravilno liječenim visokim krvnim tlakom. Veliki broj takvih kaže da ne uzima terapiju jer im smeta, ili su čuli za neke loše nuspojave od susjeda, ili su pročitali na internetu. Mnogi ne znaju navesti koju terapiju za tlak ili druge bolesti uzimaju. Ne znaju kako se lijekovi zovu. Ne znaju doze. Otkrijemo često i da nepravilno mjere tlak, opisuje dr. Brozina.
Dodaje pritom kako i pri 24-satnom mjerenju tlaka mahom utvrđuju da je riječ o nepravilnoj primjeni lijekova. Kako kaže, pri liječenju hipertenzije posebno zabrinjava opseg informacija iz nevjerodostojnih izvora kojima se pacijenti priklanjaju. Stoga je važno naglasiti da je povišeni krvni tlak opasna i rizična bolest za razvoj niza teških stanja, kako se propisana terapija mora redovito i pravilno uzimati, a u slučaju da ne odgovara ili ne pokazuje tlak pod kontrolom prva adresa je – obiteljski liječnik.
