Dijalog na visokoj razini između Europske unije i Bosne i Hercegovine, koje će predstavljati povjerenik za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, održat će se u ponedjeljak, što bi mogla biti nova prigoda da se vlasti na državnoj razini ponovno okupe oko integracijskog projekta te se odmaknu od problema koje gotovo svakodnevno produciraju domaći, ali i međunarodni akteri. Kako je to potvrdio predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, susret s Várhelyijem dolazi u trenutku još jedne teške krize u zemlji, ali i u svojevrsnom intermezzu u europskim institucijama, koje su u iščekivanju izbora za Europski parlament. Pa ipak, o domaćim akterima najviše ovisi rasplet i posljednje krize i rada državnih institucija koje mjesecima rade pod ručnom ili se pak njihov rad blokira.
Reformski zakoni
- Ako nismo u stanju uspostaviti normalan režim rada u Vijeću ministara, Domu naroda i Zastupničkom domu, onda nam uzalud inicijative - rekao je čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović, koji je i dopredsjedatelj Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine. On bi također s drugim dužnosnicima trebao sudjelovati na dijalogu na visokoj razini između EU-a i BiH. Taj mehanizam razvio je EU sa zemljama aspiranticama tijekom kojeg se prati provedba nužnih reformi koje je Bosna i Hercegovina preuzela na putu prema članstvu u EU. Tako Europska unija podržava zemlje kandidate i potencijalne kandidate u njihovim reformskim naporima kako bi ispunile uvjete za članstvo. Na tim sastancima predstavnici Bosne i Hercegovine i EU-a, a održali su dva sastanka u Bruxellesu, razgovarali su o ključnim pitanjima, napretku u reformama, izazovima i prioritetima. Također se razmatraju pitanja iz oblasti vladavine prava, ekonomije, socijalnih pitanja i drugih sektora. Dijalog omogućava koordinaciju i praćenje napretka. Kroz sam dijalog na visokoj razini Bosna i Hercegovina dobiva povratne informacije od EU-a o tome koliko učinkovito provodi reforme. Ovo je važno za usklađivanje sa standardima EU-a i postizanje napretka u ključnim oblastima kao što su pravosuđe, borba protiv korupcije, ljudska prava i ekonomske reforme. EU u tome procesu pruža tehničku i financijsku potporu kako bi pomogao Bosni i Hercegovini u reformskim naporima. Ovi sastanci također služe kao prigoda da se potvrdi posvećenost obiju strana procesu pristupanja i da se identificiraju prioriteti za daljnje djelovanje. BiH je podnijela zahtjev za članstvo u EU 2016. godine, a Europska unija je tek u proljeće ove godine odobrila BiH status kandidata. To znači da je zemlja formalno prepoznata kao potencijalna buduća članica EU-a. Tada je definirano nekoliko pitanja, izmjene zakona o sudovima, VSTV-u i Izborni zakon kako bi i formalno BiH započela pregovore s Unijom. Od tada do danas nije se mnogo napredovalo. Dapače, došlo je do nazadovanja.
Opstrukcije u BiH i izvan nje
Naime, unatoč dozi optimizma s otvaranjem pregovora, visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt, na poticaj nekoliko najutjecajnijih zemalja članica Vijeća za provedu mira, nametnuo je izmjene Izbornog zakona BiH, što je izazvalo oštra reagiranja iz Republike Srpske. Uslijedilo je donošenje rezolucije o Srebrenici, a tek očekivana odluka aktualnog saziva Ustavnoga suda BiH da će suci stranci biti dovoljni kako bi imali kvorum za donošenje odluka dodatno će narušiti odnose i posve izvjesno na dulje razdoblje zatvoriti europski put zemlje. Jedina svijetla točka za eventualno "gutanje žaba" predstavljaju financijska sredstva Plana rasta u iznosu 1,2 milijarde eura, koje za BiH najavljuje Europska unija. Da bi postala punopravna članica, Bosna i Hercegovina mora ispuniti niz uvjeta. Europska komisija je postavila popis od 14 uvjeta koje ova država mora ispuniti u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije. Visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell poručio je ranije da je odluka o otvaranju pregovora iznimno važna za BiH. Politički lideri sada mogu ovu ambiciju pretočiti u stvarnost kroz provođenje odlučnih reformi. Europski povjerenik za susjedstvo i politiku proširenja Olivér Várhelyi istaknuo je da je budućnost Bosne i Hercegovine u EU. Jasno je i onima u EU kao i u BiH kako neće biti jednostavno donositi teške reforme, no u kratkome vremenu pokazalo se kako oko nastavka daljnjeg puta mogu jednako biti destruktivne domaće politike, kao i interesi međunarodnih aktera.
