Da je svaki glas iznimno važan na nedjeljnim lokalnim izborima, pokazuju rezultati nekoliko sredina s izbora održanih prije četiri godine, kada je pobjednika određivala i razlika od stotinjak glasova, ali i makinacije koje su provodili u Središnjem izbornom povjerenstvu. To dobiva dodatno na važnosti, ali i utječe na ukupne procese u nacionalno mješovitim općinama i gradovima te samo bolja izlaznost od 0,5 posto može promijeniti rezultat u korist jedne od strana, čak i ako je manje brojna. Najosjetljivije su općine i gradovi u središnjoj Bosni, Mostaru, Stocu, gdje se u najvećem dijelu bira na temelju nacionalnih preferencija. U gradu na Neretvi presudni bi mogli biti glasovi u pojedinom od šest gradskih područja, mnogo više nego što je to slučaj s jedinstvene gradske liste. Naime, u Mostaru se biraju vijećnici s dviju razina. Jedna je kao da je Mostar jedna izborna jedinica, a druga je po tri gradska područja u kojima su Hrvati ili Bošnjaci dominantni.
Hrvati naučili lekciju
Prethodnih su godina bošnjačke stranke redovito otkidale vijećničke mandate na područjima Jug, Jugozapad i Zapad, a istodobno u tri područja s bošnjačkom većinom nikada ni jedna hrvatska stranka nije osvojila mandat. Što upućuje i na to tko je odakle i u kojem broju prognan te koliko se ljudi vratilo na svoja prijeratna ognjišta. S obzirom na to da se u Mostaru prvi čovjek bira posredno kroz Gradsko vijeće, glavna je utrka u tome tko će prije doći do 18 od ukupno 25 vijećnika, što u trećem krugu glasovanja jamči gradonačelničko mjesto.
U Mostaru je prije četiri godine HDZ-ova koalicija bila pobjednička s osvojenih 13 mandata, bošnjačka Koalicija za Mostar predvođena Strankom demokratske akcije (SDA) 11, koalicija Naše stranke (NS) i SDP-a BiH 6, Hrvatska republikanska stranka (HRS) 3, a po jedan zastupnički mandat dobile su Srpska lista te Prva mostarska partija. Iako se razlika u broju glasova prije četiri godine između kandidata SDA Edina Hozana i Ante Brtana od 1647 glasova čini iznimno velikom jer je Brtan dobio 4624 glasa birača, onda ove godine nije nedostižna. Tim prije što se Hozan ponovno kandidira za vodeću poziciju kraljevskoga grada, ali mu Božana Bilandžija iz HDZ-a, koju podupiru i druge hrvatske stranke, nije jedina protukandidatkinja. To je i Redžo Kurić iz koalicije "trojke", koju čine SDP BiH, Narod i pravda te Naša stranka. U Uskoplju je zahvaljujući "naredbi" SIP-a da se prestane brojiti glasove iz inozemstva probuđena sumnja u regularnost izbornog procesa prije četiri godine.
Raskol u Žepču
Tada je za samo 135 glasova slavio Sead Čaušević ispred hrvatskog kandidata Dražena Matišića koji je imao 3742 glasa. Ove godine novoga kandidata za načelnika ima SDA. To je Esmin Hajdarević, koji je najozbiljniji u aktualnoj utrci, no izgledi da slavi rastu Marinu Novakovića kojega podupiru iz dvaju HDZ-ova u Bosni i Hercegovini, ali i Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića jer za poziciju gradonačelnika još konkurira Edin Gekić iza kojega stoje stranke SDP BiH te Narod i pravda. U Busovači je razlika između hrvatskog kandidata Stipe Krište prije četiri godine u odnosu na Asima Mekića bila visoka 1133 glasa. Pa, ipak, iako su Bošnjaci brojniji u toj srednjobosanskoj općini, nije nedostižan ni na nedjeljnim izborima mnogo bolji rezultat za hrvatske stranke. Uostalom, kao i u Novom Travniku.
Tamo je prije četiri godine Stjepan Dujo slavio s 1319 glasova prednosti i osvojenih 5039 glasova ispred Abdulaziza Rizvića, a ove godine za protivnika ima dužnosnika SDA Eldina Delića te kandidata Socijaldemokratske partije BiH Asmira Brljka. U Žepču je prije četiri godine razlika između hrvatskoga kandidata koji u nedjelju ide po novi mandat Mate Zovke i Mirsada Čizmića bila 2612 glasova. On je tada uspio prikupiti 7238 glasova Žepčaka. No, ove godine na hrvatskoj političkoj sceni zbog raskola u HDZ-u protukandidat mu je i Suvad Hadžić iz SDA, ali i Andrej Kajić iz Hrvatskog demokratskog saveza, stranke kojoj je na čelu Iva Tadić. Podjela, odnosno podjednaka disperzija glasova mogla bi prvi put na mjesto gradonačelnika Žepča dovesti bošnjačkog kandidata Hadžića. S obzirom na to da nema naznaka o povlačenju bilo koje kandidature, samo veća izlaznost u nedjelju može prevagnuti i donijeti pobjedu hrvatskim kandidatima.•
