Voda može štetiti zdravlju ako je odjednom popijete previše. To se naziva hiperhidratacija (intoksikacija vodom). Tada se količina tekućine u krvi povećava, a to pak smanjuje koncentraciju elektrolita, posebno natrija i dolazi do hiponatrijemije.
Natrij je važan jer balansira razinu tekućine unutar i izvan stanica. Kada pretjerujete s vodom, tada u stanice ulazi previše tekućine te počnu bubriti. Sad zamislite da se to bubrenje počne odvijati u mozgu - to može biti kobno. Osim toga postoji opasnost i od prestanka rada srca i bubrega, nastanka endema na plućima...
Rizik je još veći ako se u kratkom vremenu popije veća količina vode, nekoliko litara. Bubrezi tada nisu u mogućnosti svu tu silnu tekućinu pretvoriti u mokraću i izbaciti iz tijela, piše 24sata.hr.
U medicinskoj literaturi spomenut je slučaj iz 2008. godine kada je život zbog intoksikacije vodom izgubila 47-godišnja žena iz Velike Britanije. Voljela je planinariti, a tog kobnog dana uputila se na rutu od pet sati pješačenja po Nacionalnom parku Grand Canyon u SAD-u. Pila je jako puno vode.
Kasnije je sjela u autobus i pala u nesvijest. Do dolaska liječnika je došla svijesti, ali teško je govorila i žalila se na glavobolju. Liječnici su najprije sumnjali da je ozlijedila kralježnicu.
Na putu do bolnice počela je jako povraćati, radilo se o prozirnoj tekućini, a potom je pala u komu. Mozak joj je naticao i umrla je u manje od 24 sata. Njezin slučaj liječnici su opisali na Wilderness & Environmental Medicine.
Prvi simptomi su glavobolja, mučnina, grčevi
Prvi simptomi da se u tijelu nalazi daleko previše previše tekućine od potrebne količine su glavobolja, mučnina, grčevi. Javljaju se i otežano disanje u ležećem položaju zbog nakupljanja tekućine u plućima (stanje se poboljšava u sjedećem), glavobolja uzrokovana pritiskom endema na mozgu, povraćanje, konvulzije, povećan krvni tlak, otečene ruke i noge... U najtežim slučajevima javlja se gubitak svijesti, koma i smrt.
- Hiperhidracija podrazumijeva ekstremno unošenje vode u organizam u veoma kratkom vremenu za razliku od nekih patoloških stanja organizma u kojima je smanjeno izlučivanje vode iz tijela, a dovodi do slične simptomatologije. U slučaju hiperhidracije podrazumijeva se namjerno unošenje većih količina vode iz različitih razloga - rekla je Branislava Čilić dr.med., specijalist obiteljske medicine iz Zagreba, jednom prilikom kada smo sa njom razgovarali o toj temi.
- Nakon konzumacije veće količine vode, ista brzo prolazi iz želuca jer nema energetsku vrijednost, ima tek nešto malo elektrolita i jurne krvotokom prema bubrezima radi izlučivanja. Bubreg ima svoj kapacitet izlučivanja tekućine urinom, procjenjuje sa na oko 1 litru / h, ali ne više, stoga ako je priljev vode u satu veći od njegovog kapaciteta bubreg nije u mogućnosti kompenzirati veliki priljev vode - pojasnila je.
- U slučaju prekomjernog unošenja vode bez elektrolita u tijelo pojavljuje se hipotonijska hiperhidracija pri čemu dolazi do hemodilucije tj. razrjeđenja tjelesnih tekućina unutar i izvan stanice. Međutim, jednako važan posljedični poremećaj je smanjenje koncentracije svih tvari u tim tekućinama, prvenstveno natrija ispod 120/mola/l - kazala nam je ova liječnica.
- Liječenje se provodi restrikcijom unosa vode, davanjem elektrolita, koncentrirane otopine glukoze uz koju ako je potrebno i inzulin. U svakom slučaju u svemu, pa i u pijenju vode, moramo biti umjereni i slušati svoj organizam da li nam daje osjećaj žeđi ili ne, ne potiskivati osjećaj žeđi nego mu udovoljiti uzimanjem tekućine pravovremeno - dodala je.
Ljudsko tijelo prosječno se sastoji od 65 do 70 posto vode, no to se s godinama starosti polako smanjuje. Da bi bili zdravi i dobro se osjećali, neophodno je održavati tu razinu, odnosno unositi dovoljno tekućine u tijelo, ali nikako ne previše.
- Stručnjaci preporučuju od 6 do 8 čaša vode na dan tijekom cijele godine, ali nedavna istraživanja pokazala su da bi ta količina vode trebala biti veća, 10 čaša za žene i 12 čaša za muškarce - napominju u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar.
