“Svim na zemlji mir, veselje, budi...”, “U se vrijeme godišta, mir se svijetu naviješta...” - glazba je koja se sve više čuje na radiopostajama, a posebice u trgovinama, piše Večernji list BiH. Pa, prosinac je, mjesec koji, manje ili više, volimo zbog zimskog ugođaja, no nitko nije ravnodušan prema blagdanskom duhu koji neizostavno dolazi s njim. Već odavno lampice se postavljaju po naseljima, doduše, nešto skromnije nego do sada. Na ulicama gužve, uglavnom automobili koji trube, žuri im se?! Gužve su već od ranoga jutra, čak od pet sati, ljudi idu na zornice. Trgovine postaju pretijesne, kupuje se sve i svašta, najviše hrana i piće, a tek poneki ukras za drvce. Sve je jasno - Božić stiže!
- Pa nećemo se “patiti” za Božić, bit će svega u izobilju. Kolači su već ispečeni, drvce je ukrašeno, a naći će se i nešto darova pod njim, barem za one najmlađe. Za jelo će biti mlade prasetine, a u loncu će se kuhati janjetina. Naravno, kobasice i pečenica će se naći na stolu. A otkuda novac? Naći će se, tu su kartice - objašnjava gospođa koja s punim kolicima čeka red na blagajni kako bi platila račun.
Ona je namjeravala za Božić potrošiti svoju plaću, kako nam reče, uz putne troškove i topli obrok, za prosinac će dobiti nešto više od tisuću maraka. Većina građana će i za ovaj Božić potrošiti prosječnu plaću. Neki će potrošiti dvije-tri tisuće maraka, tolika im je plaća, a nekima je prosječna plaća 326 KM, toliko će i potrošiti. Tu su i kartice, pa i one se peglaju.
Božić je blagdan rođenja. Tradicijski, rođenje se svetkuje, ono se slavi. Slavlje je uvijek jedna vrsta “ekstremnoga” ponašanja ili otklona od standardne svakodnevnice. U slavlju Božića taj otklon od standardne svakodnevnice tradicijski je vezan uz intenzivniju konzumaciju, narodski rečeno, bogatu trpezu. Dakle, tradicijski, božićno je vrijeme ono u kojem se slavi pa je, shodno tome, ponašanje ljudi tijekom tog vremena otklonjeno od “svakodnevnoga”, “normalnoga”, što se očituje i u povećanoj konzumaciji.
Ovih sam dana doznao da će prosječni Nijemac za božićne i novogodišnje darove potrošiti oko 450 eura. Za prosječnog bh. građanina tih 900 KM svakako je prevelik iznos za darove. Prema nekim istraživanjima, stotinjak maraka će biti dovoljno za darove. Neki će taj broj udeseterostručiti.
Za blagdane kući dolazi dijaspora, pa i ona nova, tisuće onih koji su od dobivanja putovnice Europske unije posao potražili u inozemstvu. Gužve su u zračnim lukama, na autobusnim kolodvorima, ali i na graničnim prijelazima. Putnici su nestrpljivi jer neki od njih se prvi put vraćaju kući nakon odlaska.
- Otišao sam prije nešto manje od godinu dana, ovo mi je prvi dolazak kući. Osjećaj je sasvim drugačiji. Drago mi je što sam došao, za desetak dana natrag i to je to. A zaradi se ponešto, ali sve na uštrb života, pa i zdravlja. Kad primiš plaću, dosta je to eura, ali skup je život, počevši od stanarine pa do prehrane. Težak je to život - kaže Vlado, jedan od novih gastarbajtera.
Za blagdane se dobije i koji kilogram više. Studija o povećanju težine za vrijeme blagdana vjerojatno nikoga nije iznenadila. Prema statistici Britanskog zavoda za javno zdravstvo (RSPH), raskošni obroci na sam Božić u prosjeku imaju 6000 kalorija, što je triput više od preporučene dnevne doze. Blagdanske kalorije nije lako sagorjeti. Kako bi se potrošile kalorije samo jedne ispijene šalice kuhanoga vina, potrebno je hodati 44 minute, dok je za sagorijevanje cijele božićne večere potrebno trčati 104 minute. Znanstvenici su otkrili kako se do sljedećeg ljeta izgubi samo pola od dobivene težine tijekom božićnih blagdana.
Božić i Nova godina vrijeme su veselja, a neki naši građani ne mogu zamisliti veselje bez pucnjave petardi i drugih pirotehničkih sredstava. Ništa ne bi bilo neobično da pirotehnika nije opasna zabava, pogotovo za djecu jer može doći do velikih i trajnih zdravstvenih posljedica. Prema zakonu, pirotehnika se prodaje isključivo osobama starijim od 18 godina, a bez sankcija se može koristiti šest dana, od 27. prosinca do 1. siječnja. Inače, kazne su i iznad tisuću maraka. Kako bi blagdani prošli što mirnije i bez neželjenih posljedica uporabe pirotehnike, MUP HNŽ-a i ove godine provodi akciju “Mirni blagdani”. Za vrijeme blagdana će na području HNŽ-a biti pojačane policijske ophodnje, ponajviše oko škola, državnih i općinskih ustanova. Pojačat će se i nadzor nad trgovinama koje prodaju pirotehniku. Prosincu se vesele svi, pa i trgovci i bankari. Veliki broj potrošačkih kartica će se za blagdane “zacrvenjeti”, što nekima donosi veliku zaradu. Koliko će svako kućanstvo potrošiti za božićne blagdane, teško je predvidjeti, ni sami građani ne mogu to znati. Jedno je sigurno, ničega za Božić neće nedostajati.
25. 12.
Većina kršćanskih crkvi Božić slavi 25. prosinca. Neke istočne crkve slave ga 7. siječnja jer po julijanskom kalendaru 25. prosinca pada na taj dan. Božić je u mnogim državama svijeta državni blagdan.
3 dana
Učenici će za blagdane imati tri slobodna tjedna. Mnoga poduzeća će spojiti božićne i novogodišnje blagdane te će imati zimski odmor od desetak dana, naravno, za toliko će im se smanjiti onaj ljetni. Ostali će se odmarati tri dana.
300 KM
Božićnice su sve rjeđe, ali i skromnije. U trgovinama će one iznositi od 50 do 300 KM, bilo u novcu ili bonovima za kupnju proizvoda, dok će u najboljim proizvodnim tvrtkama one iznositi 400 KM, pa i više.
Božićni običaji u Hercegovini
Zornice
Priprema za Božić počinje došašćem, u dosta krajeva početak priprave bio je blagdan svete Katarine, 25. studenoga. U to se vrijeme odlazilo na ranojutarnje mise zornice, postilo se i duhovno pripremalo za veliki blagdan. U novije se vrijeme proširio običaj izrade adventskoga vijenca s četirima svijećama, a na svaku bi se adventsku nedjelju palila jedna svijeća.
Badnjak
Ime “Badnjak” povezano je s riječju “bdjeti” s obzirom na to da se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje. Budući da se na Badnjak posti, uglavnom se jela riba, često bakalar, pekao kruh koji bi bio na stolu sve do blagdana Sveta tri kralja, a njegova je veličina simbolizirala obilje sljedeće godine, stari je običaj bio unijeti na dan prije Božića tri velika panja koja simboliziraju Sveto Trojstvo i postaviti ih pored ognjišta.
Božićno drvce
Premda je kićenje božićnoga drvca star običaj, u ovim krajevima on nije bio raširen sve do sredine 19. stoljeća. Kitili bi drvce cvijećem i plodovima, posebice zelenilom, a to su najčešće činila djeca. Isprva su se kitila bjelogorična stabla, a poslije zimzelena, i to voćem, najčešće jabukama, ali i šljivama, kruškama te raznim slasticama i ukrasima izrađenim od papira, najčešće lancima te raznim nitima.
Nakon Božića
Sljedeći su blagdani također imali svoje običaje. Na blagdan svetog Stjepana, 26. prosinca, čestitao se imendan istoimenim osobama. Na Svetog Ivana, sljedećeg dana, blagoslivljalo se vino, a slama se iznosila iz doma i postavljala na voćke kako bi bolje rodile sljedeće godine. Na dan Nevine dječice, sljedećeg dana, često se vršilo tzv. šibanje kad bi se ljudi lagano udarali vrhovima šiba, obilježavajući bol ubijene dječice. Na misama su se blagoslivljala djeca. Na Novu godinu međusobno bi se čestitalo, ali bi ugođaj bio manje intiman za razliku od božićnoga.
Bogojavljenje
Završetak dvanaestodnevnice, dvanaest božićnih dana, blagdan je Sveta tri kralja ili Bogojavljenje. Na taj se dan spominjemo trojice mudraca koja su darivali Isusa, odlazi se na misu, skidaju se ukrasi te završava blagdansko razdoblje. Blagoslivljaju se kuće za sljedeću godinu, a posvećenom su se vodom blagoslivljali i vrtovi te buduće ljetine. Često su božićne pjesme pjevali tzv. zvjezdari odjeveni kao tri kralja noseći zvijezdu.
Sto i koliko cepotrositi penuici sa minimalnomprnzijom ?