Najveći, sve izraženiji, izazov bh. tržišta rada je nedostatak kvalificirane radne snage, piše Večernji list BiH. Osnovni problem, ističu poslodavci, je iseljavanje kvalitetnih radnika, ali i nezainteresiranost mladih za usavršavanje za određena zanimanja.
Nezainteresirani za rad
- Kvalitetnog radnika danas je gotovo nemoguće naći, zbog čega smo primorani zapošljavati sve one koji iskažu bilo kakvu volju za rad. U našem obiteljskom ugostiteljskom objektu većina konobara koji su radili bila je priučena, a čim malo svladaju vještine posla, odlaze za boljom ponudom, zbog čega se konstantno vraćamo na početak problema - kazao je za Večernji list vlasnik jednog ugostiteljskoga objekta, koji je, kaže, konstantno u potrazi za radnicima. - Znate, nekad ranije je poslovanje ugostiteljskih objekata bilo na znatno višoj razini. Kvalitetnih radnika bilo je puno više, mladi su više željeli raditi, dok je danas situacija potpuno drugačija. Samo uz ludu sreću možete naći konobara koji dobro radi svoj posao. Radnika nema, promet je konstantno u padu..., do kad će se taj trend nastaviti, ne znam, ali situacija nimalo nije dobra - kazao je dugogodišnji vlasnik ugostiteljskoga objekta. Situacija je slična u cijeloj BiH.
- Ugostiteljska zanimanja polako izumiru. Ove godine u Banjoj Luci upisan je jedan razred za smjer konobara, što je premalo jer nema izgleda da 30 učenika pokrije cijeli grad - kazao je za Glas Srpske član Udruge poslodavaca turizma i ugostiteljstva “Horeka” Zlatan Tatić, dodajući da su tražili pomoć i Grada kako bi prevladali problem nedostatka kadra.
- Učenika u svom restoranu nemam. Nitko i ne zove niti pita za praksu. Lani smo imali jednog ili dva učenika, od kojih je jedan nakon završetka školovanja ostao raditi. Odmah je dobio posao - kazao je Tatić.
Saša Trivić, predsjednik Unije udruga poslodavaca Republike Srpske, koji je i vlasnik lanca pekarnica, kaže kako u ovoj godini nisu osigurali ni jednog učenika za plaćenu praksu.
- Učenici se školuju za određena zanimanja, no pitanje je zanima li ih uopće i žele li raditi posao za koji se školuju. Apsolutno nije normalno da djeca koja idu u školu odbijaju priliku raditi i zarađivati 70% plaće nekog radnika koji već zna posao i tu radi, a to je sve pokazatelj nezainteresiranosti, lijenosti, a ulogu u tome ima i kućni odgoj - kazao je Trivić za Glas Srpske. Prema njegovim riječima, škole su uradile sve što su mogle kako bi obavijestile učenike, međutim, zainteresiranost učenika nije prevladala. - Neke naše analize pokazuju da se više od 90% radnika koje zapošljavamo nije školovalo za taj posao, što predstavlja ogroman iznos novca koji je država potrošila školujući učenike za poslove koje oni neće raditi - rekao je Trivić. No, za razliku od učenika koji se školuju za rad u ugostiteljstvu, dodao je Trivić, učenici metalskih škola rado i redovito obavljaju praksu, a zadovoljni su i poslodavci.
Konkretni koraci
Kada je pak riječ o obveznoj plaćenoj praksi, jedna od županija - Sarajevska poduzima konkretne korake, što je potvrdila i ministrica za odgoj i obrazovanje te županije Naida Hota-Muminović za klix.ba. Kako je objasnila ministrica, na taj način želi se približiti konceptima koji već dugo postoje u razvijenim društvima, a to je više praktičnog rada za učenike srednjeg stručnog obrazovanja.
- Naši poslodavci žele kvalificiranu radnu snagu i spremni su platiti naknadu učenicima za praksu koju obavljaju - kazala je Hota-Muminović za klix.ba, dodavši kako Zakon o osnovnom i srednjem odgoju i obrazovanju treba dati okvir za sve ove promjene na koje smo očito spremni kao društvo, a onda i kao obrazovna zajednica.
