Isključivanje manjinskog demografskog segmenta iz sudjelovanja u vlasti ne može se smatrati demokratičnim – poručuje najveći autoritet u oblasti pluralnih država nizozemski politolog Arend Lijphart. Ova rečenica mogla bi biti i svojevrsna osuda na teorijskoj razini onoga što se u posljednje četiri godine događalo u BiH. No današnji izbori i dogovori o formiranju vlasti koji su pred nama pokazat će na kojem stupnju je BiH. Je li potpuno zaglibila u balkanskoj kaljuži nadglasavanja, prijevare i izigravanja izborne volje ili je, pak, izabrala europski put uvažavanja različitosti i poštivanja izborne volje svake od tri nacije u BiH. S obzirom na dosadašnja negativna iskustva ovo pitanje se posebice tiče građana hrvatske nacionalnosti u BiH.
Inzkova uloga
No što će sve u pozitivnom ili negativnom smislu utjecati i hoće li i ovaj put kao 2010. godine doći do novog udara na izbornu volju Hrvata u BiH? Prvi simbolični čimbenik je velika izlaznost hrvatskog biračkog tijela. Ona bi odaslala snažnu poruku, a onima koji žele organizirati novu prijevaru u znatnome bi otežala posao. Element koji ipak najviše odlučuje je bošnjačka politika. To jest, hoće li i ovaj put u okviru bošnjačke politike netko krenuti u pustolovinu isključivanja hrvatske izborne volje. Za budućnost BiH je od iznimne važnosti i da demografski brojniji građani bošnjačke nacionalnosti ne odlučuju malobrojnijim Hrvatima tko će ih predstavljati u Predsjedništvu BiH. U svemu nije nebitna i američka administracija. Ako ovaj put kaže ne, nitko od bošnjačkih političara se neće usuditi ući u taj projekt. I OHR, to jest Valentin Inzko, u operativnom smislu ima svoju ulogu. Njegovo poništenje odluke Središnjeg izbornog povjerenstva s prošlih izbora je BiH odvelo u kaos i mrak. Ovaj put bi trebao upozoriti na antidaytonsko djelovanje onih koji izbornim prijevarama ruše BiH ili se u potpunosti povući iz postizbornog procesa. Mogući plan prijevare je neprovediv bez hrvatskih političara koji u sklopu hrvatskog biračkog tijela izgube na izborima, a koji bi bili spremni ući u neku novu platformu. U BiH kao pluralnoj državi je riječ o utrkama unutar tri različita biračka tijela. Onaj tko dobije 50 posto plus jedan glas je pozvan predstavljati vlastiti segment. Tako je i u ostalim pluralnim državama. Vlastitu naciju u tijelima vlasti ne bi trebali predstavljati oni koje umjesto hrvatskih birača biraju bošnjački političari.
Ustrajnost na načelima
Stranke koje odlukom hrvatskog biračkog tijela izgube izbore u tijelima vlasti Hrvate mogu predstavljati jedino ako ih pozove stranka ili koalicija koja je zadobila većinsku potporu hrvatskog biračkog tijela. Važno će biti da oni hrvatski političari koji budu s legitimitetom pobjednika u hrvatskom biračkom tijelu ustraju, kao i posljednji put, u poštovanju načela da bošnjačke stranke ili hrvatske stranke bez legitimiteta ne mogu popunjavati hrvatsku kvotu u tijelima vlasti. Srpska politika u BiH ima utjecaj na državnoj razini pri formiranju Vijeća ministara na način da odbije bilo kakve ponude koje bi isključivale izbornu volju Hrvata u tom izvršnom tijelu vlasti.
U cijelom procesu ključ će ipak biti Dom naroda, kreiranje federalne Vlade te izbor za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. No ovo bi trebali biti zadnji izbori po nepravednim i manipulativnim pravilima. Izborna jedinica s hrvatskom većinom će umanjiti izborni kaos te relaksirati stanje, kako na hrvatskoj stranačkoj sceni, tako i između Hrvata i Bošnjaka.
