Stopa nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini iznosila je u prvom tromjesečju ove godine 13,5 posto, pokazali su rezultati ankete o radnoj snazi (ARZ). U razdoblju od siječnja do ožujka radnu snagu BiH činila su 1,393 milijuna osoba, od čega je 1,205 milijuna (86,6 posto) zaposlenih i 187 tisuća (13,4 posto) nezaposlenih osoba, piše Večernji list BiH.
U usporedbi s prethodnim tromjesečjem, broj zaposlenih osoba se smanjio za 1,3 posto, dok se broj nezaposlenih osoba povećao za 5,9 posto. Broj osoba izvan radne snage u Bosni i Hercegovini u prvom tromjesečju iznosio je 1,483 milijuna i povećao se za 0,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, pokazuju podaci iz istraživanja Agencije za statistiku BiH. U prvom tromjesečju ove godine stopa aktivnosti je bila 48,4 posto, stopa zaposlenosti 41,9 posto, a stopa neaktivnosti 51,6 posto. U tom razdoblju od ukupne radne snage 66,4 posto osoba pripada starosnoj skupini od 25 do 49 godina, zatim 26,3 posto starosnoj skupini od 50 do 64 godine, 5,8 posto starosnoj skupini od 15 do 24 godine i 1,5 posto ima 65 i više godina.
Dozvolu dobilo 929 stranaca
Poslodavci u BiH u posljednje vrijeme muku muče s pronalaskom radnika. Više im ni povećanje plaća ne pomaže, radnika, jednostavno, više nema. Godine izrabljivanja, neplaćanja doprinosa i potplaćenosti došle su na naplatu. Poslodavci sada spas vide u uvozu radne snage, međutim, pitanje je koliko će uspjeti nadoknaditi nedostatak radne snage. Samo u RS-u je u prvih pet mjeseci ove godine dozvolu za rad dobilo 929 stranaca, među kojima, osim državljana Srbije i Nepala, ima i radnika iz Indije, Turske, Kine, Bangladeša, Ruske Federacije. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS-a, najviše stranaca je u pet mjeseci ove godine zaposleno u sektoru građevinarstva, uslužnih djelatnosti, umjetnosti, zabave i rekreacije, prerađivačkoj djelatnosti, pružanju smještaja, pripremi i posluživanju hrane – hotelijerstvu i ugostiteljstvu, vađenju ruda i kamena, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalnog rada itd. Zbog nedostatka radne snage zvornička građevinska tvrtka "Jokić invest" traži radnike i u Aziji, tako da od 2019. godine uvozi radnike iz Bangladeša te ih, kako kažu, do sada imaju 60. - Veliki broj domaćih radnika koji su izučili zanat otišao je u inozemstvo, tako da na našem tržištu gotovo da nema radnika, a posebno je teško naći majstora u građevinskom sektoru - kazala je Marijana Milović, izvršna direktorica ovog poduzeća. Kako je objasnila, radnici iz Bangladeša su vrijedni i poslušni, ali potrebno je vrijeme da se uklope i da samostalno rade. - Zadovoljni smo njihovim radom jer je prisutan trend povećanja ovih radnika u našem poduzeću - kazala je Milović.
Komplicirane procedure
Vlasnik jednog od uglednih ugostiteljskih objekata u Sarajevu pokrenuo je proceduru za dovođenje radnice iz Indije. Njihov dogovor je 500 eura plaća, poslodavac osigurava smještaj i dva besplatna obroka dnevno. No, plaće znaju biti i znatno više. Ipak, kako ističe predsjednik Udruge poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine (UP FBiH) Mario Nenadić, to nije pravilo za poslodavce, već je sve stvar dogovora s potencijalnim radnikom iz inozemstva, piše Avaz. Jedan od modela povećanja kapaciteta radne snage je kroz uvoz radnika iz inozemstva, uz napomenu da su poslodavci uvijek naglašavali da je uvoz radnika alternativno rješenje tamo gdje nije moguće osigurati domaću radnu snagu. U prethodnim godinama blago je porastao broj odobrenih dozvola za uvoz strane radne snage. U odnosu na 3500 do 4000, koliko ih je bilo prošle godine, ove godine je odobren dvostruko veći broj kvota na razini BiH, rekao je Nenadić. Dodao je da to nije ključno rješenje pitanja uvoza radne snage, a da je razlog jednostavan. Važeće procedure pri uvozu stranih radnika u BiH su toliko komplicirane i dugotrajne da poslodavci, posebno u posljednje vrijeme, sve češće odustaju od uvoza radne snage. Procedure nerijetko traju i dulje od šest, pa čak i devet mjeseci, kazao je Nenadić. Nenadić je rekao da se u javnosti često postavlja pitanje zašto se uvozi radna snaga kada imamo veliki broj prijavljenih na našim evidencijama za nezaposlene. A odgovor je vrlo jednostavan – naše evidencije su, zapravo, veoma konfuzne, tu je mnogo onih koji su prijavljeni isključivo zbog zdravstvene zaštite ili nekog oblika socijalnog osiguranja, i oni zapravo nisu aktivni tražitelji posla, istaknuo je Nenadić za Avaz. Uz domaću radnu snagu i uvoz strane, i dalje je nedovoljan broj radnika da se osiguraju potrebe na tržištu rada u FBiH.
