Svjetska banka kao jedan od najvažnijih financijskih partnera Bosni i Hercegovini, a koja upravo ove godine obilježava i 30 godina djelovanja u zemlji, do sada se kroz niz primjera pokazala kao strateški važan partner u podizanju životnog standarda zemlje, a to će nastaviti raditi i u budućnosti. Poruke koje su se mogle čuti nakon sastanka ministra financija i riznice dr. Zorana Tegeltije i njegova zamjenika Muhameda Hasanovića sa šefom Ureda Svjetske banke u BiH Christopherom Sheldonom upravo idu u smjeru realizacije važnih projekata u skorije vrijeme, pri čemu je objašnjeno kako su neki tek u fazi inicijative za vođenje pregovora, dok su neki ugovori već potpisani, ali se čeka njihova ratifikacija u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Uz naglasak kako je poželjno ubrzati i unaprijediti procedure, konstatirano je kako u ovom trenutku Svjetska banka ima odobrenih 638,5 milijuna američkih dolara u 12 aktivnih investicijskih projekata u BiH, što je iznos koji zasigurno može pomoći u oporavku brojnih sektora društvenog-ekonomskog značaja u Bosni i Hercegovini. U kontekstu realizacije procesa u ovoj godini, Sheldon je objasnio kako će Svjetska banka nastaviti svoje aktivnosti na projektima u šumarskom sektoru, zaštiti kvalitete zraka i razvoju politika zdravstvenih sustava u BiH.
Suradnju s ovom institucijom valja promatrati i kroz činjenicu da je došlo do značajne stabilizacije političkih prilika i brze uspostave vlasti na državnoj razini, a što je osobito važno u kontekstu uloge koju Parlamentarna skupština BiH ima u procesima ratifikacije ugovora o projektima. Samo provedbu projekata svakako treba gledati i kroz okvir partnerstva s BiH za razdoblje od 2023. do 2027. godine. Kroz njega Svjetska banka podržava BiH u postizanju održivog oporavka od utjecaje pandemije, kao reforme u skladu s ambicijom zemlje da se pridruži EU i dosegne viši životni standard.
Među ocjenama koje se mogu naći u spomenutom dokumentu je i konstatacija kako je dinamičniji privatni sektor ključan za tranziciju BiH k održivom i inkluzivnom modelu rasta.
Između ostaloga, navedeno je i kako je potrebno ukloniti barijere za otvaranje novih radnih mjesta stvaranjem učinkovitoga okružja za konkurentnost, a kada je riječ o perspektivama zemlje, istaknuto je kako BiH ima potencijal postati visoko konkurentna ekonomija, no poslovno okružje je ograničeno zbog, između ostaloga, neizvjesnosti vezanih uz političku nestabilnost, kao i glomazne administracije, pa je savjet za ubrzavanje rasta i povećanje konkurentnosti otklanjanje prepreka poduzećima za njihovo uključivanje na domaća kao i regionalna tržišta.
