Iz Južne Amerike u Europu, a time i na prostore BiH, prenesen je niz kultura bez kojih bi svakidašnjica bila nezamisliva. Osvajanje dotad nepoznatog svijeta, počevši od otkrića Kristofora Kolumba 1492. godine, koji je umro 1506. uvjeren da je otkrio Indiju, imalo je velike koristi i za Europu. Naime, za moreplovcima su počele stizati nepoznate kulture, a među njima su najpoznatije južnoameričke – kukuruz, krumpir, rajčica, ananas… Pet stoljeća iza Kolumbove smrti, 2006., nakon sjemena u Europu i ostali dio Starog svijeta, stigla je Tuta absoluta, lisni miner rajčice, ujedno i glavni štetnik kako u staklenicima i plastenicima tako i na otvorenom polju. Od dolaska u Stari svijet, Tuta absoluta širila se kao požar, pretvorivši se od običnog štetnika u svojoj postojbini do prijetnje proizvodnji rajčice u cijelom svijetu. Uz rajčice, napada i paprike, patlidžane, krumpire… A kako napada sve dijelove biljke, može dovesti i do stopostotnog uništenja rajčice, a ne zanemaruje ni krumpir, koji zna u potpunosti uništiti nakon vađenja i skladištenja, s čime neugodna iskustva posljednjih godina imaju hercegovački povrtlari. Naravno, prva je rat lisnom mineru rajčice najavila kemijska industrija pa su tako u 20-ak godina na tržište izbačeni brojni insekticidi i pesticidi. Zna se što za zdravlje i okoliš znače kemikalije, posebice njihovo korištenje u prekomjernim dozama.
Uglavnom, Tuta absoluta u povrtlarstvu je pričinila i čini velike gospodarske štete, bilo da uništava usjeve, kojima onda poskupljuje proizvodnja, kroz upotrebu kemijskih preparata, bilo da se odražava na cijenu proizvoda ili da ugrožava ekološku ispravnost plodova... Ni poskupljenja rajčice zbog nestašice ne čine dobro jer kupci onda pribjegavaju drugim jeftinijim kulturama. Svjesni svega toga, u Poljoprivrednoj zadruzi "Matica" iz čapljinskog naselja Višići odlučili su se na iskorak prema biološkoj zaštiti. Govoreći o toj novini, Marijan Brajković, direktor Zadruge, inače i proizvođač rajčica, kaže: - Sustav biološke zaštite zasniva se na mreži feromona koja se jednostavno aplicira u plastenik, a funkcionira tako da ometa parenje jedinki i tako suzbija broj štetnika. Bit postupka je u tome da ne dolazi do oplodnje, što je vrlo bitno, jer Tuta absoluta ima visok biološki potencijal, 10-12 generacija godišnje. Kad se u obzir uzme da joj je životni vijek 20-ak dana, onda je sve jasno, praktički, prijeti tijekom cijele proizvodne sezone - naglašava Brajković. - Ovaj crveni dio koji se postavlja na stabljike, feromon ispušta oko 150 dana. Da bismo stvorili feromonsku mrežu na dulum (0,1 ha), treba postaviti oko 100 komada. Tim novim mjerama zaštite ove smo sezone probno "pokrili" deset duluma plastenika, odnosno jedan hektar. Rano je još govoriti o učincima, no mogu reći da su prvi rezultati ohrabrujući - dodaje. Uglavnom, višićki "zadrugari", nakon što su došli do spoznaja o novim sortama rajčice, tzv. hercegovački pink, upustili su se u inovacije u biološkoj zaštiti. Naravno, ako pokus, koji se ove godine obavlja u više plastenika, opravda očekivanja, već iduće sezone moglo bi se govoriti o biološki uzgojenim rajčicama.
