Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko kazao je da je BiH imala najzahtjevniju tranziciju od svih postkomunističkih zemalja u Europi, jer je nakon proglašenja neovisnosti i njenog međunarodnog priznanja uslijedio razorni rat.
U intervjuu za Fenu povodom obilježavanja 25 godina otkada je BiH postala neovisno priznata država Inzko je ocijenio da je tranzicija ustvari počela s Daytonom, koji je predvidio aktivnu ulogu međunarodne zajednice.
Podsjetio je da je prvih 10 godina od Daytona (1995. godine) to razdoblje tranzicije bio uspješniji, ali u sljedećih 10 došlo je do svojevrsnog vakuuma, odnosno stagnacije, što je omogućilo da isplivaju negativni trendovi, brzina provođenja reformi iz prvih deset godina nije se nastavila u sljedećih deset.
- Danas je BiH na raskrižju. Pozitivni trend približavanja Europskoj uniji još nije u potpunosti prevladao negativne, retrogradne trendove. Kao rezultat, napredak u BiH je sporiji nego što bi međunarodna zajednica i većina bh. građana to željeli - stav je visokog predstavnika.
Govoreći o ključnim događajima koji su se dogodili u BiH u ovih 25 godina, Inzko je kazao da je od tada bilo mnogo pomaka, ali naveo je da su u suradnji s međunarodnom zajednicom, nakon rata, bh. vlasti osnovale Centralnu banku, uspostavile konvertibilnu marku i ustanovile sustav neizravnog oporezivanja, kao i mnogo institucija neophodnih za reguliranje moderne ekonomije.
- Formirane su jedinstvene Oružane snage BiH, Državna granična policija i druge agencije odgovorne za zaštitu građana BiH. Tu su i državni simboli, a BiH danas je integrirana u mnogo međunarodnih struktura - naglasio je Inzko.
Smatra da BiH danas nastavlja tim putem, napredujući ka euroatlantskim integracijama te je izrazio nadu da će što prije uslijediti i novi pomaci, kao što je aktiviranje Akcijskog plana za članstvo u NATO-u i dobivanje kandidatskog statusa za članstvo u EU.
- S dovoljno političke volje i dobro razumijevanje koristi koju ti pomaci donose građanima, siguran sam da su i oni mogući - istaknuo je Inzko.
Budući da BiH nema novi zakon o praznicima i to je dugogodišnja polemika između bh. dužnosnika, pa se tako 1. ožujka, Dan neovisnosti, ne proslavlja u cijeloj državi, Inzko ističe da je pitanje donošenja zakona blokirano zbog različitih viđenja političkih stranaka i naroda o određenim povjesnim datumima, ali i stavovima određenih političkih stranaka koje misle da taj zakon ne treba niti usvajati na državnoj razini.
Kao i kod brojnih drugih pitanja u ovoj zemlji, dodao je, izlaz bi se mogao naći ako bi se političari fokusirali na oblasti gdje je dogovor moguć, a uzdržali se od parola, kloneći se retorike podjela.
Smatra da bi inkluzivan dijalog, s najboljim namjerama, mogao riješiti pitanje javnih praznika kroz odgovarajući zakon, uključujući i usvajanje zakona na državnoj razini.
Povodom 25-godišnjice od proglašenja neovisnosti bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schwarz-Schilling koji je tu dužnost u BiH obavljao od 30. svibnja 2006. do 30. lipnja 2007. godine, u intervjuu za Fenu izrazio je uvjerenje da bi se korektnom anketom među stanovništvom BiH došlo do rezultata da i danas većina građana želi neovisnu državu BiH.
- Krivnja je lokalnih političara što temelj stvoren u Daytonu nije odgovarajuće zaživio, nego su lokalni političari izostankom reformi i nejedinstvom spriječili prosperitetan razvoj ekonomskih i socijalnih uvjeta - ocijenio je Schwarz-Schilling.
Istovremeno, mora se primijetiti, dodaje, da međunarodna zajednica kod obavljanja svog zadatka, koji po Dayjtonskom sporazumu ima, a kako bi otvorila put BiH u pravcu države koja se samostalno razvija i utrla njen put ka Europi, nije bila dovoljno dosljedna i odlučna.
Mišljenja je da je međunarodna zajednica poslala sliku neodlučnosti i nepodnošljive birokracije, kako iz Bruxelessa tako, nažalost, i iz Washingtona, a odlučnost da se vrše kontrolne funkcije, koje je međunarodna zajednica dobila kroz Daytonski sporazum, nisu bile primjetne u zadnjih 25 godina.
U najuspješnije ključne događaje u BiH u ovih 25 godina i on je ubrojio uvođenje KM, koje je osiguralo da kroz vezivanje za raniju njemačku marku, odnosno euro, KM postane stabilna valuta, a druga važna odluka je da BiH korača putem ka Europskoj uniji i u različitim oblastima provodi konstruktivne reforme.
Međutim, među ključne negativne događaje izdvojio je konstantno slabljenje pravne države, kako u odnosu na političke institucije u BiH, tako i u odnosu na sudstvo i pravosuđe u cijeloj BiH, prije svega u Republici Srpskoj.
- U BiH apsolutno polazište svih razmatranja zakonodavstva mora biti priznanje presuda Ustavnog suda. Konstantna baražna paljba iz Republike Srpske, pod vodstvom predsjednika RS-a Milorada Dodika, dovela je do toga da pravna država nije postala temeljitija i potpunija, već je zbog želje za otcjepljenjem Dodika i RS-a došlo do zastoja - stav je Schwarza-Schillinga.
I u ovom slučaju, smatra bivši visoki predstavnik u BiH, međunarodna zajednica bi na osnovu Daytonskog sporazuma bila dužna da uspostavi odgovarajući demokratski i besprijekoran sustav vladavine prava.
Podsjetio je da i da je tijekom mandata započeo taj posao, kroz savjetodavna tijela za parlament kao i za institucije u BiH, ali je konstatirao da se nakon njegovog mandata o ovim pitanjima nije odlučno radilo dalje, zbog čega su posljedice sada i vidljive.
Prošlo je 25 godina otkada su građani Bosne i Hercegovine izašli na referendum o neovisnosti odlučujući tada žele li ostati kao jedna od republika SFRJ.
Većinom glasova, odnosno 62 posto glasača izjasnilo se da želi živjeti u neovisnoj i suverenoj državi. Referendum je održan 29. veljače i 1. ožujka 1992. godine, od kada se ovaj datum i obilježava kao Dan neovisnosti Bosne i Hercegovine.
