Blagdanska trpeza ove godine skromnija je nego prethodnih. Razlog je vrtoglavi rast cijena osnovnih životnih naminirnica. Tržnice su gotovo prazne, a i oni koji dođu kupuju minimalno. Sve je skuplje, a građani jedva sastavljaju kraj s krajem.
Ljubica Josipović svake godine za božićne i novogodišnje blagdane dočekuje djecu i obitelj, susjede i prijatelje. Ove godine, povratak iz kupovine i samu ju je iznenadio.
"Ove godine ne može se više sa 150 konvertibilnih maraka napraviti ništa kao prošle godine. Ove godine treba vam 400 do 500 maraka da bi dočekali Božić, napravili ručak, sva naša tradicionalna jela koja nam trebaju. Iduća godina bi mogla biti jako, jako teška. Sve poskupljuje, mirovine i plaće se ne podižu", kaže Josipović za BHRT.
Rajfa Ćorić na Maloj tržnici u Tuzli radi već 30 godina. Ovih bi dana, priča, tržnica vrvila od ljudi i kupovine. Danas i sama čeka koga će ugledati.
"Uzme ti pola kilograma krumpira. Što ćeš ti od pola kg krumpira? Ne možeš napraviti ni jednu dobru juhu. Uzme dvije, tri glavice luka. Stanem ovako, pa gledam, meni žao bude. Stavrno je narod nezadovoljan, nema novca. Mora onoliko koliko može. Nema omladina uvjeta. Žalosno, nije ovo dobro, ali što ćeš kad mora biti tako", kaže Ćorić.
I mesnice su sve praznije.
"Manje se kupuje, sve je skupo. Sve je manja kupovna pomoć. Nema svijet novca", kaže Ismet Fejzić iz mesnice u Tuzli.
Blagdanski stol trebao bi biti što bogatiji, ali zbog vrtoglavog rasta cijena, pandemije, odlaska djece u inozemstvo, svi su skromniji. Ove godine skromnost ne znači i štedljivost, jer se nema na čemu uštedjeti.
Rast cijena već nekoliko mjeseci bilježi i Agencija za statistiku Bosne i Herecgovine. Prema njihovim podacima, hrana je poskupila za sedam posto, a svakodnevna kupovina pokazuje da su cijene veće za gotovo 50 do 60 posto. Za sada, Bosna i Hercegovina slijedi samo globalnu politku.
"Bosna i Hercegovina kao mala ekonomija ne može utjecati na globalni rast cijena. I, to ima posebno negativan utjecaj na nas u smislu rasta cijena, faktora, inputa, što determinira cijene kod nas", kaže ekonomski analitičar Admir Čavlić.
"To posebno utječe na nas, jer imamo najniži životni standard u čitavoj Europi. A naši građani najviše troše, kada govorimo o dohotku, troše na egzistencijalna dobra, prehranu, energiju i slično. Ovakav rast cijena pogađa posebno građane Bosne i Hercegovine u komparaciji razvijenih zemalja svijeta", pojašnjava Čavlić.
A, pred nama je nimalo jednostavna i veoma izazovna 2022. godina u kojoj se, pored ekonomske, predviđa i energetska kriza. Vlasti još ne reagiraju niti najavljuju povećanje plaća i mirovina.
