Pred BiH je, kako se očekuje, vruća politička jesen tijekom koje bi javnost mogla svjedočiti do sada neviđenoj dinamici u ispunjavanju europskih prioriteta, a u tom procesu hrvatski politički predstavnici ključna su karika koja svojim djelovanjem pokušava pomiriti dva suprotstavljena koncepta - bošnjački i srpski - te osigurati fokus na temama koje se tiču europskog puta, ali i reformi u političkom i ekonomskom segmentu, piše Večernji list BiH.
Važne reforme
Rezultate napora mogli bismo vidjeti već krajem mjeseca, kada se očekuje prva faza u realizaciji načelnog dogovora postignutog na posljednjem sastanku lidera stranaka koje čine vlast na razini države. Tada su, podsjećamo, predsjednici HDZ-a BiH, SDP-a i SNSD-a - Dragan Čović, Nermin Nikšić i Milorad Dodik dogovorili usvajanje seta proeuropskih zakona, formiranje radnih skupina koje će raditi na sveobuhvatnoj reformi pravosuđa te izbornoj reformi, kao i imenovanje novog ministra financija.
Prvi test bit će sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na kojoj će se naći tri zakonska rješenja - o ombudsmanu, slobodi pristupa informacijama i Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH, a ako bi rezultati bili pozitivni, to bi značilo produbljivanje postojećeg zamaha na europskom putu te dolazak u situaciju u kojoj bi BiH do kraja godine mogla otvoriti pregovarački proces s Europskom unijom. No na tom putu bit će potrebna svojevrsna medijacija s kojom hrvatski politički predstavnici moraju nastaviti biti predvodnici europskog puta zemlje, postavljajući se često kao spona između bošnjačkih i srpskih političkih lidera i nastojeći definirati set reformi oko kojih postoji konsenzus u državi, a koje bi svakako značile ogromnu korist za BiH, kako u političkom tako i u ekonomskom smislu. Složenost ustroja BiH pritom ne bi trebala biti kočnica napretku, a kako je nedavno, tijekom sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje između BiH i EU navela predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, dijalog, međusobno uvažavanje, konsenzus i poštivanje ustavnih nadležnosti dovode do napretka i u ispunjavanju reformskih procesa, odnosno ostvarenja cilja prema EU. Krišto je također tom prilikom navela i kako je uvjerena da bi se trenutačnom dinamikom rada Vijeća ministara BiH krajem ove godine trebali otvoriti pregovori za članstvo u EU.
Hrvatski politički predstavnici u tijelima vlasti aktivno rade i na ispunjavanju drugih važnih obveza koje čekaju BiH na europskom putu zemlje, a kako je nedavno za Večernji list izjavio ministar pravosuđa BiH Davor Bunoza, Zakon o sprječavanju sukoba interesa u institucijama BiH, kao i Zakon o sudovima BiH trebali bi biti na dnevnom redu sljedeće sjednice Vijeća ministara BiH.
Napori na održavanju fokusa na europskom putu zemlje pritom bi mogli biti opterećeni mogućim razvojem događaja na koji se teško može utjecati, a koji bi podrazumijevao nestabilnosti na srpskoj i bošnjačkoj političkoj sceni. Javnost je svjedok podizanja optužnice protiv čelnika RS-a Milorada Dodika i vršitelja dužnosti ravnatelja Službenog glasnika toga entiteta Miloša Lukića zbog odluke vlasti da ignoriraju objavljivanje odluka visokog međunarodnog predstavnika, a reakcije koje su uslijedile iz Banje Luke jasan su znak kako je teško očekivati da takvo što ne prođe bez utjecaja na stabilnost političkih prilika.
Moguća destabilizacija političkih prilika zasigurno ne bi išla u prilog naporima koji su dosad poduzeti, a poglavito ako se uzme u obzir i ekonomski segment europskog puta zemlje koji podrazumijeva otvaranje većeg broja prilika za financiranje projekata iz pretpristupnih fondova.
Financiranje
Drugim riječima, u ovom bi trenutku najgora opcija bilo ugrožavanje realizacije projekata koji se financiraju, primjerice, iz IPA III mehanizma koji sam po sebi traži zrelost predloženih projektnih ideja te političku stabilnost, ali i neispunjavanje zacrtanog cilja s kojim bi BiH uspjela ispuniti uvjete za pristupanje višemilijunskom IPARD sustavu poticaja za poljoprivredu. Ukupni iznos potrošen na projekte financirane u okviru IPARD-a bit će i veći od 990 milijuna eura jer i svaka zemlja korisnica doprinosi ukupnoj potpori u okviru IPARD-a kroz vlastite doprinose (nacionalno javno financiranje). Osim toga, za mnoge od mjera i sami primatelji moraju financirati dio troškova projekata. Dodijeljena sredstva EU-a za programe IPARD III okvirno su razdijeljena na Albaniju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Tursku, no, ako se unutar BiH uspostavi struktura potreba za učinkovito povlačenje sredstava, ovoj skupini zemalja mogla bi se pridružiti i BiH.
Navedena dva primjera - IPA i IPARD jasan su pokazatelj prednosti koje BiH može očekivati u slučaju izbjegavanja destabilizacije političke situacije, a ono što je posebno važno je činjenica kako bi njihova realizacija otvorila i značajne prilike za poboljšanje životnog standarda, neovisno o entitetu.
