Smjenjuju se crveni i narančasti meteoalarm, a s vremena na vrijeme svjedočimo i mnoštvu upozorenja nadležnih službi i ministarstava o opasnostima izlaganju suncu u određenim razdobljima, kao i opasnosti od rada na otvorenom tijekom ovih iznimno vrelih dana. Mnoštvo je stručnjaka koji na različite načine kombinacijom analiza i savjeta pokušavaju olakšati situaciju građanima koji trpe na ovakvim vrućinama, posebice onima koji su još više na udaru od ostalih zbog izvjesnih zdravstvenih poteškoća.
Mnogo se ljudi našlo u ambulantama hitne pomoći zbog sunčanice, dehidriranosti i ostalih zdravstvenih poteškoća, posebice onih s kardiovaskularnim bolestima i smetnjama. Mnoštvo različitih studija na najbolji je način pokazalo kako su s klimatskim promjenama toplinski valovi sve češći, dulji i intenzivniji.
Nažalost, znanstvenici koji se bave ovom tematikom predviđaju kako će se ovakav trend nastaviti te bi više od polovine našeg planeta moglo do kraja ovog stoljeća dobiti i izvjesne nove klimatske zone.
Usporedbe i gradovi
Naime, ekolog Matthew Fitzpatrick koji radi na Sveučilištu Maryland je s podacima Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) napravio svojevrsnu interaktivnu kartu svijeta, koja zorno pokazuje kako bi klima u određenim područjima i gradovima svijeta mogla izgledati 2080. godine.
Kako je objasnio Matthew Fitzpatrick, gradovi koji se nalaze na sjeveru sjeverne hemisfere za 50 godina će postati puno sličniji onima na jugu. Što se više približavate ekvatoru, sve je manje pogodnih klimatskih uvjeta, kaže on. Na objavljenoj interaktivnoj karti možemo pronaći nekoliko bh. gradova. Podaci su uneseni za četiri grada u BiH, a to su Sarajevo, Banja Luka, Mostar i Tuzla. Prema ovoj karti, ljeta u glavnom bh. gradu bit će toplija za 7,2 stupnja i 15,8 posto manje vlage.
Također, bh. prijestolnica bi trebala imati zime toplije za čak 4,8 stupnja i s postotkom vlage većim za 3,9%. To znači da bi klimatski uvjeti u Sarajevu za 50 godina mogli nalikovati trenutačnim uvjetima na području sela Žagrović koje se nalazi u Hrvatskoj u Šibensko-kninskoj županiji.
Ljeta s manje vlage
Kad je riječ o Mostaru, ljetne temperature u gradu na Neretvi 2080. godine mogle bi biti više za čak 6,5 stupnjeva s vlagom manjom čak za 21 posto. S druge strane, zime će u Mostaru također biti toplije, ali za 4,1 stupanj s vlažnošću manjom za 0,2 posto. Zanimljiv je podatak da bi klimatski uvjeti u najvećem hercegovačkom gradu u budućnosti 2080. godine mogli biti kao što su sadašnji klimatski uvjetima u mjestu Tasovčići nedaleko od Čapljine.
Za Banju Luku pak na ovoj se karti tvrdi kako će za 50 godina ljeta biti toplija za čak 7,7 stupnjeva i suša za čak 22 posto. Zime će također biti znatno toplije za neka 5,2 Celzijeva stupnjeva i vlažnije za 4,3%. Međutim, to bi bili klimatski uvjeti usporedivi s onima koji danas vladaju u mjestu Brentone u regija Veneto u Italiji. Posljednji grad za koji su objavljeni podaci na ovoj karti je Tuzla.
Ljeta će u Tuzli biti toplija za čak 7,3 stupnja i 18,1 posto suša. Zime će također biti toplije za neka 5,3 Celzijeva stupnja i vlažnije za 6,8 posto. Usporedba je, kao i kod Banje Luke, s današnjim omjerom poput onog u Brentonu u Italiji, a što je u neku ruku i razumljivo jer se Banja Luka i Tuzla nalaze zamalo u istom pojasu.
Na interaktivnoj karti može se pronaći i nekoliko hrvatskih gradova. Primjerice, 2080. u Zagrebu, prema predviđanjima, ljeta će biti toplija za 7,2 Celzijeva stupnja, a zime za 4,9 stupnjeva. To znači da bi klimatski uvjeti u glavnom gradu RH mogli nalikovati trenutačnim uvjetima na području talijanske regije Veneto.
Procjena je kako ekstremne vrućine svake godine uzrokuju stotine tisuća smrti diljem svijeta. U Europi je tijekom ljeta 2023. zabilježeno oko 70.000 smrtnih slučajeva povezanih s velikim vrućinama.
- Smrtnost povezana s vrućinom porasla je za oko 30 posto u posljednjih 20 godina, a procjenjuje se da je porasla u 94 posto promatranih europskih regija - objavila je Svjetska meteorološka organizacija.
