Nevena Pandža, magistra nutricionizma iz Mostara, u intervjuu za Večernji list govori o blagdanskim navikama Hercegovaca, broju kalorija koje se unesu tijekom Božića ili Nove godine. Pandža savjetuje i kako i što jesti da se izbjegne prejedanje te kako detoksirati organizam nakon blagdana.
Koliko se prosječno čovjek udeblja za vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana i praznika?
Istraživanja navode kako ljudi u prosjeku za blagdane dobiju od 1 do 2,5 kg. Također, u dane Božića i oko Nove godine, mnogi u danu unesu i do 6000 kcal, što je od 2 do 3 puta više od preporučenog energetskog unosa za prosječnog muškarca i ženu. Budući da se u blagdanskim danima više sjedi i manje kreće, usmjereni smo na druženje s dragim ljudima i isprobavanje delicija, rekla bih da je većina ljudi svjesna i spremna za dobivanje kojeg kilograma “viška”.
Pretjeruje li se u Hercegovini u ovo vrijeme s hranom?
U blagdansko vrijeme veliki fokus stavlja se na hranu i piće, karakteristično kao i za svako slavlje. U našoj kulturi hrana ima veliku ulogu u svemu što obilježavamo. Pripremaju se razna tradicionalna jela, isprobavaju se i novi recepti, kod rodbine i prijatelja idemo na ručak ili večeru. Čest je slučaj da u blagdanskim danima uopće ne osjećamo tjelesnu glad (nema kruljenja u želudcu), više je prisutna emocionalna glad potaknuta signalima iz mozga kad uočimo jela koja volimo i koja obilježavaju važne trenutke provedene u dobrom društvu.
Koliko božićni ili novogodišnji ručak (sarma, pečenka i desert) u prosjeku imaju kalorija?
Jako je teško pričati o točnim brojkama jer sastav jela i kalorijska vrijednost ovisi o recepturi jela, ali, okvirno, 100 g sarme ima 130 kcal. Po obroku se serviraju 2-3 sarme što nam daje brojku i do 390 kcal. Sarma se često jede uz pire krumpir ili kruh. Oko 100 g pirea je 90 kcal, a jedna kriška kruha oko 50 kcal. Pečeno meso, okvirno, na 100 g ima 260 kcal, 100 g francuske salate oko 180 kcal, a komad čokoladne torte od 100 g ima oko 430 kcal. Brojka unosa svakako se povećava kad dodamo narezano suho meso i sir, sokove, alkohol, pite, peksimete i druge kolačiće.
Kako bi, koliko i što trebalo jesti tijekom blagdana da bi se bilo umjereno?
Tijekom blagdana unosimo veliku količinu masnijih, pečenih, slatkih jela koja se teže probavljaju u našem organizmu i uzrokuju probavne smetnje. Mnogo bi pomoglo kada bi se tijekom dana unijela odgovarajuća količina obične vode i mineralne vode obogaćene magnezijem. Kada ste žedni, preskočite sok, uzmite vodu! Ako ćete imati obilniji obrok, koji uključuje sarmu ili japrak te pečeno meso, u tom slučaju možete “preskočiti” suhomesnate proizvode i sir, pogotovo ako ste ih konzumirali tijekom doručka. Uz sarmu ili japrak, koje sadrže rižu, odaberite ili pire krumpir ili kruh, s obzirom na to da nam je oboje izvor ugljikohidrata. Pečeno meso servirajte s prilogom od povrća koje ste napravili na drugačiji način, primjerice s pečenim prokulicama s listićima badema, slaninom i parmezanom. Uz francusku salatu, servirajte i zelenu salatu, salatu od cikle i salatu od kiselog kupusa koje će doprinijeti unosu antioksidansa, vlakana i vitamina te minerala. Ne morate probati sve kolače! Po svojim preferencijama odaberite jedan kolač u kojem ćete uživati. Budite umjereni u unosu alkohola te uz njega služite običnu vodu, a vino se svakako može razblažiti s mineralnom ili običnom vodom. Veći blagdanski ručak neka sa sobom vuče i veću blagdansku šetnju. Tih dana manje koristite auto i dizala, pješačite i koristite stube.
Kako se detoksirati nakon blagdana?
Naše tijelo ima dobro razvijen sustav koji ima svoje vlastite ugrađene mehanizme za detoksikaciju i uklanjanje toksina: kožu, pluća, bubrege, jetru, crijeva, limfni sustav...
Naše tijelo neprestano filtrira, razgrađuje, izlučuje toksine i otpadne tvari, kao što su lijekovi, probavne tvari, alkohol, mrtve stanice, zagađivače iz zraka, razne kemikalije i dr. Potrebno je piti velike količine vode, zatim birati svježu, lokalnu i sezonsku hranu, a industrijske proizvode ograničiti u svojoj prehrani. Svaki dan jedite bar dva serviranja voća i tri serviranja povrća (razne boje nose različite antioksidanse). Uvrstite leguminoze (grašak, mahune, slanutak...) u prehranu. Unos tekućine treba biti adekvatan kroz cijeli dan u obliku negazirane i gazirane vode, nezaslađenih biljnih čajeva i 100% voćno-povrtnih sokova i smoothieja. Također, birajte cjelovite žitarice i proizvode od cijelog zrna (heljda, raž, proso, ječam, zob, integralne oblike peciva, tosta i tjestenine...). Redovito konzumirajte orašaste plodove i sjemenke te koristite začine i začinsko bilje. Birajte hladno prešana biljna ulja poput maslinovog, bučinog, lanenog, sezamovog, konopljinog, kokosovog...
Pokrenite se, svaki korak pokreće naš organizam da se riješi štetnih tvari.
