Plodovi Hercegovine

Za podizanje plantaža šipka nužne subvencije

02.11.2018.
u 14:30

Kad bi južni Hercegovci imali na umu zdravstvene, nutritivne i ine koristi od njihova običnog šipka, dobio bi on carski tretman poput odnedavno masline.

Proizvode samo sok

Ovako poslije radionice “Šipak” ostao je sumoran zaključak - površine zasađene narom u posljednjih se sedam godina nisu povećavale. Šipak (nar) ostao je na nepunih 55 hektara intenzivnih nasada, što je skromno i nedovoljno, a da se ne govori o simboličnoj paleti prerađevina, od kojih je značajnije prisutan jedino sok. Omjer potrošnje šipka je oko 86% u svježem stanju i tek 14% u prerađenom obliku. Da tako ne bi smjelo biti, upućuju i neke od konstatacija s nedavne radionice u organizaciji Federalnog agromediteranskog zavoda (FAZ) u Mostaru. Dr. sc. Miro Barbarić, stručni savjetnik u FAZ-u, govorio je o principima navodnjavanja kulture šipka. Izlaganje mr. sc. Dražane Palinić iz FAZ-a “Zakonska regulativa za prerađevine od šipka” kroz analizu tvari u šipku potvrdilo je poznatu činjenicu da “šipak spada u najljekovitije voće na svijetu” zbog blagotvornog utjecaja na kardiovaskularni, živčani i koštani sustav. “Praktična iskustva u uzgoju šipka na području Hercegovine” bila je tema mr. sc. Aide Kohnić iz čapljinske tvrtke “Dušica” d. o. o.

Doprinos promicanju

Hercegovci o šipku sporo primaju nova znanja. Na osnovi tražnje na domaćem tržištu, Čapljinac Ozrenko Matić kazao je kako se sada isplate samo sorte barski slatki i divlji šipci. Tražnja je postojana, a cijena pristojna. Prof. dr. Marko Ivanković, ravnatelj FAZ-a, naglasio je kako bi za podizanje plantaža trebalo uvesti stimulativne mjere, ići na subvencije za podizanje dugogodišnjih nasada, a doprinos bi trebale dati županije i općine. - To smo imali kroz sustav kapitalnih ulaganja od 2007. do 2010., ali već osam godina ništa - kaže. Zahvalnice za promicanje ove kulture dobili su Nedžad Lešo iz tvrtke “Nar Garden” Stolac, najvećeg voćnjaka šipka u BiH, Ozrenko Matić - OPG “Vino Matić” iz Trebižata kod Čapljine i PZ “Eko Life” Crnići, Stolac, a među brojnim pojedincima i sam autor ovoga teksta. •

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?