Prodaja nakita od zlata, srebra i dragulja doživljava procvat, što potvrđuje podatak da je lani za uvoz ovih plemenitih metala i dragog kamenja u BiH potrošeno gotovo 7 milijuna KM, odnosno za pola milijuna više u odnosu na godinu ranije. Posebno je upečatljivo to što je lani uvezeno i čak pet puta više zlata nego godinu ranije, dok je za draguljarske predmete i njihove dijelove izdvojeno čak 5,84 milijuna KM, piše Večernji list BiH. Podaci UNO-a BiH pokazuju da su lani najmanje uvoženi obični metali platirani zlatom u obliku proizvoda, te srebro i neobrađena platina u obliku proizvoda ili u obliku praha.- Što se tiče ove godine, u siječnju su uvezeni draguljarski predmeti i njihovi dijelovi u vrijednosti od 116.754 KM, dok je za ostale predmete od plemenitih metala ili metala platiranih plemenitim metalima potrošeno 405.179 KM - rekli su u UNO-u. Za gram zlata trenutačno je u BiH potrebno izdvojiti od 70 do 100 KM, ovisno o tome koliko ima karata. Prodavači iz RS-a ističu da su, uzimajući u obzir ekonomsku situaciju stanovnika, zadovoljni prodajom nakita, piše Glas Srpske.
- Prodaja nakita je lani povećana za nekih deset posto u odnosu na 2015. godinu kada na prste možemo nabrojati što smo sve prodali. Najviše se traže zaručnički i vjenčani prsteni - rekli su u jednoj od banjolučkih zlatarnica. Prodajom nakita od plemenitih metala nešto manje su zadovoljni trgovci u FBiH. Zlatari u Sarajevu pitaju se tko nabavlja toliko zlato, srebro i draguljarske predmete kada je, kažu, prodaja gotovo stala. - Situacija, što se tiče prodaje, iz godine u godinu sve je lošija. I to nije samo slučaj kod mene, nego na cijeloj Baščaršiji - rekao je vlasnik zlatarske radnje koji je želi ostati anoniman. Izvršni direktor Udruge ekonomista RS - SWOT Saša Grabovac ističe da stanovnici u nesigurnim vremenima nastoje kupiti zlato ili druge plemenite metale jer im se to čini kao najsigurnija investicija. - Stanovnici koji to rade moraju znati da su plemeniti metali burzanska roba - rekao je Grabovac.
