Misom zadušnicom, koju je u župnoj crkvi sv. Mihovila u Varešu za duše poginulih i nestalih branitelja i civila predvodio fra Mato Topić, ratni vareški župnik, polaganjem vijenaca ispred središnjeg spomen-obilježja ispred župne crkve te svečanom akademijom na kojoj se govorilo o razmjerima progona i zločina nad Hrvatima Vareša u proteklom Domovinskom ratu, obilježena je 30. godišnjica progona Hrvata iz ovog mjesta u kojemu su prije rata bili većina, piše Večernji list BiH.
Teški lomovi u duši
Fra Mato se u propovijedi osvrnuo na teške lomove u duši vareških Hrvata koji su se dogodili prije 30 godina, na poniženja, na osjećaj napuštenosti. - U Varešu je tada ostalo samo 700 Hrvata, najveći dio njih (7500) je protjeran i većina je završila u Kiseljaku i Kreševu, manji dio u Republici Srpskoj, Njemačkoj. Obitelji su razdvojene, mnogi su ubijeni, ponižavani, bili su žrtve raznih zlodjela, od kojih su neki počinjeni i zbog zločina koje Hrvati Vareša nisu počinili. Ovdje se još jednom moglo vidjeti kako žrtva postaje najokrutniji nasilnik - podsjetio je u propovijedi ratni vareški župnik. Obilježavanje godišnjice progona Hrvata iz vareškog kraja organizirala je Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Po riječima Dražene Klarić, predsjednice Udruge obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Vareša, najteži dan za Hrvate vareškog kraja bio je 2. studenoga.
- Dana 18. listopada sravnjeno je selo Kopijari, 21. i 22. listopada Budelji, a potom i brojna druga sela u kojima su živjeli Hrvati. Imamo 125 poginulih civila i bojovnika. Za te zločine ni 30 godina poslije nitko nije odgovarao. Ako činjenica da je od 10 tisuća Hrvata ovdje u ratu ostalo njih samo 700 nije etničko čišćenje, ja ne znam što je onda - kazala je Klarić. Na razmjere zločina i stradanja Hrvata Vareša osvrnula se i predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara.
- Prije 30 godina u samo nekoliko dana cijeli je jedan narod izbrisan s ovih prostora - kazala je Bradara, koja je predvodila izaslanstvo dužnosnika HNS-a BiH na obilježavanju 30. godišnjice progona Hrvata Vareša. Uz hrvatske dužnosnike žrtvi poginulih i nestalih poklonio se i veleposlanik Republike Hrvatske u BiH Ivan Sabolić, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, kao i Oružanih snaga BiH. O ratnom egzodusu vareških Hrvata govorilo se i na svečanoj akademiji.
Nakon načelnika ove općine Zdravka Maroševića, koji je stradanja Hrvata usporedio s onima koje posljednjih dana vidimo u Pojasu Gaze, posebno emotivna u svome obraćanju bila je Dražena Klarić, predsjednica Udruge obitelji poginulih i nestalih branitelja. Istaknula je kako se napadom na Kopijare nad dotad mirnim Varešom nadvio zloduh rata koji se nastavio progonom i ubojstvima u Borovici, Duboštici i drugim mjestima, da bi se sve hrvatsko stanovništvo 2. studenoga slilo u grad kada za Hrvate Vareša počinje vrijeme patnje i neizvjesnosti. O žrtvi koji su podnijeli hrvatski branitelji okupljeni u brigadi HVO-a “Bobovac” između Armije RBiH i VRS govorio je ratni zapovjednik, brigadir Mario Andrić.
Teško je naći primjer
Naglasio je kako je teško naći primjer poput Vareša, gdje su pripadnici HVO-a u maloj enklavi na Daštanskom bili između dvije vojske, završivši rat s čak 7,7 posto poginulih pripadnika, od kojih neki i po pet mjeseci nisu izlazili iz rovova. - Zapitajmo se jesmo li ponaosob učinili dovoljno za pravdu i istinu. Naše žrtve, naša povijest obvezuju nas da ustrajemo i na buduće generacije prenosimo važnost podnesene žrtve - kazao je Andrić.
Od gostiju na akademiji se obratila i predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara. Svojim je dolaskom, kaže, željela dati potporu vareškim Hrvatima u borbi za pravdu i istinu, koje su i dalje nedostižne i slijepe za hrvatske žrtve. - Sve što smo ovdje čuli potvrđuje nam kako je Vareš otvorena rana. Tu sam ne samo kako bih vam dala političku već i ljudsku i kršćansku podršku - kazala je Bradara. Predstavljena je i knjiga “Vareške suze” autorice Grete Filipović u kojoj opisuje svoje bolno i traumatično iskustvo žrtve silovanja, jednog od brojnih zločina počinjenih nad Hrvatima Vareša. Mnogi su autorici čestitali na hrabrosti da progovori o bolnoj temi zločina, čije su žrtve i žene Vareša. •
