Voda je postala jedan od najznačajnijih strateških resursa u svijetu i “nafta 21. stoljeća”. Prema nekim procjenama, u budućnosti bi se mogli voditi i ratovi zbog voda i vodnih resursa.
Bosna i Hercegovina je najbogatija vodom u regiji, a Srbija najsiromašnija. Prema podacima Svjetske banke (WB) za 2012. godinu, koji tematiziraju obnovljive izvore pitke vode, BiH je zemlja s najvećim količinama pitke vode po glavi stanovnika. BiH je s 9,461 kubični metar pitke vode po glavi stanovnika prva u regiji i sedma u Europi. BiH je po vodnim resursima bogatija od mnogih zemalja svijeta uključujući Kinu, Francusku, Njemačku, Japan i Sjedinjene Američke Države. Usporedbe radi, BiH je sedam puta bogatija od Njemačke prema obnovljivim izvorima pitke vode. Mi koji je imamo, pitku vodu uzimamo zdravo za gotovo. No, možda je upravo to razlog zašto se prema vodi ne ponašamo kao što bismo trebali. Ljutimo se na vodovod i napadamo direktore jer voda nije sigurna za pića zbog bakterija ili zato što ima previše nitrata ili klora. Istovremeno, potoke i rijeke doživljavamo kao privatna odlagališta pa ih punimo plastičnim bocama i starim perilicama rublja. U BiH se u vodotoke u jednoj sekundi u prosjeku pusti 30 kubičnih metara otpadnih voda. Vode BiH zagađuju se kao da na području BiH živi 15 milijuna stanovnika i kao da svu svoju nepročišćenu otpadnu vodu samo puštaju u vodotoke. Prema portalu ekologija.ba, najzagađeniji su vodotoci siromašni vodom, kao primjerice sliv rijeke Bosne u koju se odlaže više od 50% od ukupnog zagađenja BiH! Uz ljude, rijeke i potoke, vodu zagađuje i industrija. Dok mi u BiH zagađujemo velike količine svojih čistih pitkih voda, ekološki osviještene zemlje koriste svoje otpadne vode. Recikliraju ih i ponovno koriste. Za loše tretiranje otpadnih voda ne možemo samo kriviti industriju. Veliki gradovi rastući su problem po pitanju otpadnih voda. Problem se javlja čak i u mjestima s kanalizacijama u kojima se voda čisti prije ispuštanja. Klasična obrada kanalizacijskih voda ne čisti otpadne vode od zagađivača poput endokrinih disruptora - kemijskih tvari koje mijenjaju funkcije hormonskog sastava kod ljudi i životinja. Svi možemo činiti ono što je u našoj moći. Primjerice, voditi računa o tome što ide u kanalizaciju, ne izlijevati kuhinjske masnoće, boje ili ulja, ne bacati higijenske uloške ili pelene, koristiti biorazgradive deterdžente i ekološka sredstva za čišćenje, ne odlagati otpad i staro motorno ulje u blizini izvorišta pitke vode i vodotoka, što je moguće više smanjiti uporabu pesticida i umjetnih gnojiva...•
