Prijedlog zakona o moru kojim se nastoji oteti dio nadležnosti lokalnih vlasti u Neumu te dalje komplicirati odnosi s Hrvatskom uputila je u proceduru oporbena stranka - Stranka demokratske akcije (SDA), a nedavno je dobio potporu Povjerenstva za promet i veze Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, piše Večernji list BiH.
SDA je ovaj zakon progurao kao kukavičje jaje kako bi dodatno pokušao zakomplicirati odnose između aktualnih partnera HDZ-a BiH i "trojke" te Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) jer je već sada jasno kako taj zakon neće dobiti potporu hrvatskih zastupnika u državnome Parlamentu jer je protivan interesu lokalne zajednice u Neumu, dok pak SDA kao oporba nastoji revitalizirati planove da se o sudbini Neuma odlučuje u Sarajevu, a što je pak nastavak planova da se zagospodari ovim dijelom zemlje suludim idejama o izgradnji teretne luke, te čak i plinskih i naftnih terminala u njegovu zaleđu. Kada se pak imaju na umu planovi, koji nikada nisu prestali, o tome da je Neum ratni cilj politike iz Sarajeva, onda se s posebnom pozornošću gleda na ovaj prijedlog.
Minirali i most
Kada se tome pridoda radikalna politika koja je pokušavala čak minirati izgradnju Pelješkog mosta, tada slika postaje još jasnija. U pozadini ovog "stručnog" prijedloga stoji Pomorsko društvo iz Vogošće koje godinama obmanjuje javnost i mitomanski nastoji javnosti BiH pitanje neumskoga akvatorija postaviti kao pitanje svih pitanja. U objašnjenju razloga za donošenje ovoga zakona navodi se kako je BiH obalna država te da svojim teritorijem izlazi na Jadransko more u prostoru Neumskog i Malostonskog zaljeva i ima dužinu svoje obale oko 25,8 kilometara.
- Suverenitet obalne države prostire se na njezine unutarnje morske vode, njezino teritorijalno more te na zračni prostor iznad njih, na dno i podmorje tih morskih prostora. Prava suverenih država na kopnu, u zraku i na moru jasno su i precizno utvrđena konvencijama Ujedinjenih naroda - navodi se u prijedlogu. Po istome prijedlogu Bosna i Hercegovina se karakterizira kao "pomorska suverena država" koja, između ostalog, treba imati propise kojima se uređuje morski prostor i pomorski prostor te pravni režim u njima. - Međutim, Bosna i Hercegovina još uvijek nije povukla crte od kojih se računa širina teritorijalnoga mora, što je nužno uraditi kako bi se načinila razlika između dva različita pravna režima: unutarnjih morskih voda i teritorijalnoga mora, oba nad kojima obalna država vrši suverenitet i koji ulaze u obujam njezina državnoga područja. Za svaku pomorsku državu, pa tako i za Bosnu i Hercegovinu, morski teritorij ima ogromni značaj radi sveukupnog razvoja njezinih gospodarskih djelatnosti, kao što su industrija, turizam, ribolov, promet, iskorištavanje podmorja i dr. Do sada, izuzev razvoja turizma, Bosna i Hercegovina nije imala velike koristi od svog pomorskog prostora - navodi se. U tome se ogledaju i svi rizici za donošenje ovoga zakona. Posebice stoga što se u tome dijelu Neum nastoji pozicionirati posve drukčije od planova koje vidi lokalna samouprava. A to je, prije svega, i gotovo isključivo u razvoju turizma, morskog i seoskog, te poljodjelstva, kao i ribarstva. Autori ovoga dokumenta pozivaju se na mitomansku deklaraciju koju su poduprle bošnjačke stranke 13. rujna 2017. godine kada je u sklopu projekta miniranja Pelješkoga mosta te dodatnog otvaranja problema i pitanja s Hrvatskom definirano kako je Bosna i Hercegovina pomorska država koja ima svoje teritorijalno more te ostala pripadajuća prava u skladu sa svojim statusom, a prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora. - U točki 4. predmetne Deklaracije je, između ostalog, utvrđeno kako se Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine pozivaju da, u slučaju da se u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ove deklaracije ne postignu bilateralna rješenja s Republikom Hrvatskom odnosno Europskom unijom, poduzmu sve nužne pravne radnje diplomatskim putem prema Republici Hrvatskoj odnosno Europskoj uniji u pogledu zaštite suverenih prava Bosne i Hercegovine na moru, donesu poseban zakon o moru Bosne i Hercegovine. Međutim, do danas Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nisu predložili prijeko potreban zakon o moru Bosne i Hercegovine - usvojeno je tada.
Tuđman - Izetbegović
Dvije države BiH i Hrvatska su potpisale, no nikada nisu ratificirale sporazum o granici, što predstavlja pravni problem da se odredi granica i na moru kod Neuma. A onda i donošenje cijeloga zakona predstavlja pravno preduhitreni potez. No, tako ne misle autori prijedloga ovoga zakona te smatraju posve neutemeljeno kako su "stvorene potrebne pretpostavke za donošenje zakona o moru Bosne i Hercegovine". Podsjetili su kako su prijedlog ugovora o državnoj granici, s mapom grafičkih priloga, parafirali 30. srpnja 1999. godine predsjedatelj Predsjedništva BiH Alija Izetbegović i predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman. Valja reći kako Hrvatska nije odobrila ovaj sporazum, pa onda njegovo parafiranje nema pravno utemeljenje. Granica na moru bi se zacrtala u okviru graničnoga sporazuma postignutog 1999. godine, a definirana je kao "crta sredine između kopna Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine". No, sada nije izgledno kako će ovaj dokument dobiti potporu. Zbog prepreka jer granica između dviju država na tome dijelu uopće nije utvrđena. Zbog toga se očekuje kako će ga srušiti Zakonodavno-pravno povjerenstvo Parlamenta BiH.
Da se ovoliko pisalo i analiziralo dok je Neum služio Hrvatskoj kao deponija, danas ne bi bio zaprljana rupetina gdje ni čistim plažama ni zelenim površinama nema mjesta.