Izricanjem drugostupanjske presude Jadranku Prliću, Bruni Stojiću, Slobodanu Praljku, Milivoju Petkoviću, Valentinu Ćoriću i Berislavu Pušiću, Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) privodi kraju svoj rad, piše Večernji list BiH. Mnoge kontroverzne odluke obilježile su rad Haaškoga suda, a upravo bi konačna presuda šestorici dužnosnika Herceg Bosne mogla utjecati na konačnu ocjenu uloge i dometa te međunarodne institucije.

Pozornost u Sarajevu

Prvostupanjskom presudom iz 2013. godine njih šestorica su ukupno osuđena na kaznu od 111 godina zatvora. Nekadašnji predsjednik Vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić osuđen je na 25 godina zatvora, ministar Stojić na 20, kao i generali Praljak i Petković, a Ćorić na 16, dok je Pušić dobio 10 godina. Na tu presudu žalili su se obrana i tužiteljstvo, a cijela okosnica ovoga predmeta, kao i vrlo visokih kazni, povezana je s postojanjem navodnog udruženog zločinačkog pothvata, što cijelom slučaju daje znatno širu političku i svaku drugu dimenziju.

Obrana je u drugostupanjskom postupku najviše energije, ali i odlučnosti usmjerila upravo na rušenje navodnog zajedničkog zločinačkog pothvata, svjesna da s njegovim ukidanjem ne skida samo krivnju sa sebe nego i političko breme s Hrvata u BiH i Hrvatskoj koje se već sada zloupotrebljava pred pravosuđem BiH u optuživanju brojnih hrvatskih časnika i vojnika, ali i za umanjivanje političkih prava njihovih sunarodnjaka od bošnjačkih vlasti. Ne slučajno, dio ove haaške priče o udruženom zločinačkom pothvatu najviše pozornosti privlači i među političkim strukturama u Sarajevu koje se nadaju da bi eventualnu potvrdu prvostupanjske presude mogle iskoristiti i za lakše ostvarivanje određenih ciljeva unutar BiH, ali i u regiji. 
Zanimljivo je da su iz tužiteljstva stizale prilično oprezne izjave pred izricanje drugostupanjske presude. Iako su u svojoj žalbi na presudu tražili da se zatvorske kazne optuženima udvostruče i da ih se osudi na ukupno 225 godina zatvora, u javnim istupima ne djeluju uvjerljivo. Haaški tužitelj Kenneth Scott koji, uz Douglasa Stringera, zastupa optužnicu protiv šestorice nekadašnjih dužnosnika Herceg Bosne, oprezno govori o mogućem ishodu. Takve su bar njegove izjave proteklih tjedana koje je davao za ovdašnje medije.

- Teško je reći kakva će biti konačna presuda. Žalba koju smo uložili je iznimno komplicirana. Mnogo pitanja je ponovno pokrenuto, s obiju strana, i od tužitelja, i od obrane. Ja sam uvijek optimističan. Imali smo vrlo težak i kompliciran slučaj, mnogo drukčiji od ostalih i s mnogo dokaza... Znate, nemate uvijek dokaze kakve biste željeli imati i nije sve savršeno... - kazao je tužitelj Scott u jednom od intervjua proteklih dana.

Najdugovječniji slučaj

Odvjetnici obrane šestorice Hrvata koji su u haaškom pritvoru već gotovo 5000 dana umjereno su optimistični pred današnje izricanje presude. Više od 150 žalbenih argumenata, više od 12 tisuća stranica raznih podnesaka obrana i tužiteljstvo podnijeli u žalbenom postupku na presudu. No, bez obzira na sve, o pravednosti je upitno govoriti i zbog same činjenice da ovaj sudski proces traje čak 13 i pol godina jer su se Prlić i ostali optuženici predali još 5. travnja 2004. godine. Najdugovječniji slučaj u povijesti ovoga suda tek sad ulazi u završnu fazu pa bi i oslobađajuća presuda povukla za sobom mnoga pitanja, pa i ono ključno - tko će i kako njima šestorici nadoknaditi sve ove godine provedene u zatočeništvu, daleko od obitelji, prijatelja i doma. •     

Ovi radnici i umirovljenici dobit će 75 eura veće mirovine: ‘Pravda koja kasni 20 godina’