Bosnu i Hercegovinu čeka opsežan posao usklađivanja s europskom pravnom stečevinom u pogledu zakonskog sadržaja koji regulira nabavu, nošenje i držanje oružja i streljiva, a na tom putu bit će potrebno usuglasiti različite odredbe koje postoje u trenutačno 12 važećih zakonskih rješenja koja tretiraju tu tematiku, piše Večernji list BiH.
Pitanje većeg broja zakona pritom samo po sebi ne bi trebalo predstavljati problem dokle god su usuglašeni u svojim ključnim odredbama, no na ovom primjeru vidi se kako to nije slučaj, niti su sama zakonska rješenja usklađena s važećom pravnom materijom u Europskoj uniji. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine svjesno je tog problema te intenzivno radi na mjerama kojima će se stanje poboljšati te u konačnici u potpunosti riješiti, a dokaz je činjenica da je nedavno donijelo odluku o formiranju radne skupine za harmonizaciju propisa o oružju i streljivu međusobno i s pravnom stečevinom Europske unije.
U radnu skupinu imenovani su predstavnici Ministarstva sigurnosti BiH, Direkcije za europske integracije BiH, Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) Republike Srpske, Policije Distrikta Brčko BiH te Ministarstava unutarnjih poslova županija u Federaciji BiH. Za predsjedatelja radne skupine imenovan je Ermin Pešto iz Ministarstva sigurnosti BiH.
Harmonizacija
Radna skupina ima zadatak u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ove odluke harmonizirati propise o oružju i streljivu kako bi bili međusobno usklađeni u Bosni i Hercegovini, kao i s relevantnom važećom pravnom stečevinom Europske unije.
Trenutačno je u Bosni i Hercegovini na snazi 12 zakona o oružju i streljivu. S obzirom na to da ovi zakoni, kao i podzakonski akti, nisu usklađeni s relevantnom pravnom stečevinom Europske unije, kao ni međusobno, problem nastaje na terenu kada fizičke osobe uz oružni list prelaze s teritorija jedne županije u drugu ili iz entiteta u distrikt. Osim toga, na županijskoj razini vlasti nisu utvrđeni postupak i pravila za usklađivanje županijskih propisa s pravnom stečevinom Europske unije.
Nakon izvršenog zadatka radna skupina će izvješće sa zaključcima podnijeti Vijeću ministara BiH.
U pogledu usuglašavanja zakonskog sadržaja ključna misao vodilja bit će jedinstven način uređenja područja nabavljanja, držanja i nošenja oružja, čime će se uskladiti uvjeti, a što će dovesti do učinkovitijeg sustava zaštite ljudi i imovine. U pogledu odredbi oko kojih postoji visok stupanj usuglašenosti u zakonskim rješenjima svakako su one koje govore o kategorizaciji oružja, pa je tako prisutna podjela na vatreno, zračno, plinsko, hladno, oružje s tetivom, trofejno, staro, rasprskavajuće i sportsko oružje. Zabrana se pritom odnosi, među ostalim, na automatsko vatreno oružje, vojne projektile s eksplozivnim punjenjem, lansere i bacače, minsko-eksplozivna sredstva i dijelove, poluautomatsko vatreno oružje za civilnu upotrebu koje po svom autentičnom izgledu odgovara automatskom oružju...
U kontekstu ilegalnog naoružanja svakako treba uputiti i na procjene koje je Small Arms Survey napravio 2018. godine, a prema kojima je u BiH u posjedu civila oko 1,1 milijun komada oružja, pri čemu su registrirane oko 353 tisuće, dok je neregistriranih komada oko 832 tisuće. Ti brojevi su se smanjivali tijekom idućih godina, što će se vidjeti i na primjeru iz 2022., no i dalje su razlog za konstantno podizanje svijesti o važnosti jačanja sigurnosnih standarda u ovom području. Nedavno je predsjedatelj Koordinacijskog odbora kontrole malog oružja i lakog naoružanja (SALW) Ermin Pešto za Fenu uputio na značaj kampanja koje su usmjerene na smanjenje nelegalnog oružja u Bosni i Hercegovini, a osvrnuo se pritom i na usklađenost važećih zakona sa smjernicom EU-a o oružju. U tom je kontekstu objasnio kako je Zakon o oružju i streljivu Unsko-sanske županije (USŽ) trenutačno najusklađeniji s tom smjernicom te da služi kao uzorak za usklađivanje u drugim županijama, Distriktu Brčko i RS-u.
Strateški okvir
Pešto je kazao da Bosna i Hercegovina već dulji niz godina, počevši od 2006. godine, ima usvojen strateški okvir u oblasti kontrole malog oružja i lakog naoružanja (SALW) te da je trenutačno na snazi strategija za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja za razdoblje od 2021. do 2024. godine. Podsjetio je i na činjenicu kako SALW, koji je uspostavljen odlukom Vijeća ministara BiH, u svojoj nadležnosti ima praćenje provedbe strategije i akcijskog plana te da o tome izvješćuje Vijeće ministara BiH jednom godišnje. Aktivnosti koje su predviđene akcijskim planom realiziraju državna, entitetska i tijela Distrikta Brčko BiH.
U pogledu podataka za proteklu godinu, on je nedavno naveo kako su u 2022. u Bosni i Hercegovini bila registrirana ukupno 348.692 komada oružja, a osvrnuo se tada na akcije provedene 2022. godine u kojima su ukupno oduzeta 1234 komada oružja, 49.889 komada streljiva, 31 komad + 10,8 kg minsko-eksplozivnih sredstava. Važan segment borbe protiv ilegalnog naoružanja odnosi se i na međunarodnu podršku, pa je tako prošle godine, uz potporu UNDP-ja, izvršeno uništavanje oružja i dijelova oružja u Željezari Ilijaš. Ove aktivnosti značajan su aspekt podizanja sigurnosne situacije u državi, a koja će biti dodatno poboljšana nakon provedenog procesa usklađivanja zakonskog sadržaja.
