Od kada se provodi trenutačno važeći Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH, pojedine su županije, tvrde njezini predstavnici, ostali bez jednoga godišnjeg proračuna zbog, kako ističu, nepravedne raspodjele financijskih sredstava. Izmjene zakonskog rješenja trenutačno su u parlamentarnoj proceduri, a cilj je, između ostaloga, da se Sarajevskoj županiji smanji koeficijent koji trenutačno iznosi 2 na 1,5, a da se onda sredstva koja će dobiti na ovaj način raspodjele drugim županijama, piše Večernji list BiH.
Nova raspodjela
Zbog svega navedenoga, trenutačno je u parlamentarnoj proceduri izmjena Zakona o pripadnosti javnih prihoda, a kroz koje se, kako navode predlagači, ističe javni interes građana Federacije BiH koji su nastanjeni na području više županija u Federaciji BiH, a koji su dosadašnjim provođenjem postojećeg zakona stavljeni u diskriminirajući položaj u odnosu na građane Sarajevske županije. Sporan je koeficijent raspodjele, a koji, prema tvrdnjama zagovaratelja promjene Zakona, favorizira jednu županiju u odnosu na druge, a što je posebice vidljivo ako se uzmu kriteriji raspodjele koji, između ostaloga, uključuju broj stanovnika i površinu županije. Zastupnički dom Parlamenta Federacije već je usvojio nacrt izmjena Zakona o pripadnosti javnih prihoda, čiji je predlagač zastupnik SDA Salko Zildžić. “U nacrtu je propisano da koeficijent za Sarajevsku županiju iznosi 1,5 što bi, prema projekcijama prihoda, Sarajevskoj županiji smanjilo prihode za sljedeću godinu otprilike 60 - 70 milijuna KM. To bi se raspodijelilo na ostale županije u skladu s ostalim kriterijima (brojem stanovnika, površini županije itd.)”, kazao je Zildžić s kojim je još 13 zastupnika uputilo ovaj tekst zakona. Zakon istog sadržaja, također u formi nacrta, kao predlagatelji potpisuju i izaslanici u Domu naroda Ivo Tadić, Jasmin Duvnjak i Slađan Ilić, ujedno i predsjednici klubova hrvatskoga, bošnjačkoga i srpskoga naroda. Jedna od županija iz koje je do sada bilo niz inicijativa za promjenu zakonskog rješenja o pripadnosti javnih prihoda i čiji su čelnici u više navrata upozoravali na nepravednu raspodjelu je i Hercegovačko-neretvanska županija. Premijer HNŽ-a Nevenko Herceg do sada je u više navrata ukazivao na štetnost trenutačnog zakonskog rješenja kada je riječ o raspodjeli sredstava te je naglasio i kako je, od kada se primjenjuje ovaj zakon, a to je 2006. godina, ova županija ostala bez više od jednog godišnjeg proračuna. U izjavi za Večernji list potvrdio je kako su jako zainteresirani za zakonske promjene u tom kontekstu te navodi kako je potrebno pravedno rješenje koje će u prvoj fazi koliko-toliko popraviti poziciju županija.
Važnost pomoći
A trenutačna pozicija je takva da su županije posebno bile izložene udarima krize izazvane pandemijom te su bile suočene s manjkom sredstava u proračunima. Zbog toga su s posebnim zanimanjem pratile odluke federalnih vlasti koje se tiču uplate sredstava nižim razinama vlasti. Vlada Federacije je, kao što je poznato, ove godine iz proračuna osigurala izravnu financijsku pomoć nižim razinama vlasti i to županijama 200 milijuna maraka. Navedena sredstva iznimno su bitna u kontekstu suočavanja županija s posljedicama ekonomske krize te će dobro doći u rješavanju svih onih obveza, ali i zadaća koje stoje pred županijskim vlastima. Poznato je kako u ovoj krizi upravo županije snose veliki dio financijskoga tereta te će im sredstva koja stižu s federalne razine biti dodatni financijski stimulans. Pomoć je istodobno iznimno bitna za očuvanje financijske stabilnosti županija, ali i za realizaciju brojnih projekata koji trebaju prijeko potrebna sredstva, a čijom provedbom bi trebalo doći do popravka ukupne ekonomske situacije, ali i unaprjeđenja stanja u infrastrukturnom smislu. •
