Ukupni mjesečni troškovi četveročlane obitelji u BiH u srpnju ove godine iznosili su 2977 KM i za 209 maraka su veći nego prethodne godine. I dalje najveći dio iznosa mjesečne potrošačke košarice, 43,74 posto, odnosi se na prehranu, a potom stanovanje i komunalne usluge, odjeću i obuću, obrazovanje i kulturu, higijenu…
Prosječna plaća u Federaciji BiH iznosi 1384 KM i pokriva manje od polovine mjesečnih troškova, a minimalna, koja po odluci Vlade FBiH za ovu godinu iznosi 619 KM, dovoljna je tek za petinu potrošačke košarice. Nakon ovih podataka Saveza samostalnih sindikata BiH suštinsko pitanje je kako uopće preživljavaju stotine tisuća nezaposlenih i građana s mjesečnim primanjima ispod 1000 KM. Građani BiH ne žive, već preživljavaju, kazala je za Avaz Gordana Bulić iz Kluba potrošača Tuzla.
- Od pandemije koronavirusa imamo stalna poskupljenja, posebno osnovnih prehrambenih proizvoda, pa se zaista čovjek pita kako ljudi uspijevaju preživjeti. S druge strane, cijene drugih roba za kućanstvo stagniraju, nude se krediti, što znači da građani odgađaju sve što mogu odgoditi. Kupnju perilice za rublje, miksera, pegle… jer ono što zaradimo - pojedemo. Teško da je i dovoljno, posebno obiteljima s više djece - dodaje Bulić. Profesor Međunarodnog Burch sveučilišta Sanel Halilbegović kaže da BiH nema ni socijalnu kartu svog stanovništva, sve mjere plasiraju se otprilike i populistički, pa je teško dati odgovor na to pitanje.
- Kad čovjek ima 1000 KM, sve što nije vezano uz puko preživljavanje ide u nepovrat. Dugoročni problem dispariteta između primanja i cijena je generacijsko zatupljivanje, nepostojanje kulturnog uzdizanja i navike da odete u kazalište, na promociju knjige ili u umjetničku galeriju. To je misaona imenica već sada. Kao država zaglupljujemo, a to vladajuće strukture i žele.
Prema teorijama Davida Ricarda iz 18. stoljeća, kroz tzv. zakon čelične nadnice ostaje dovoljno novca samo da se stavi nešto u usta i to je to - ističe Halilbegović. •
