BiH prijeti nestašica voća iz domaće proizvodnje, a samo bi prošlogodišnje zalihe mogle spasiti jednu od najgorih poslijeratnih godina u BiH. Ljeto, kojega nije ni bilo, prouzročilo je veliku štetu u poljoprivredi, a za voćarstvo je godina ravna katastrofi.
Oborine problem
U Odjelu za voćarstvo i vinogradarstvo Federalnog agromediteranskog zavoda potvrdili su nam da su protekla razdoblja u voćarstvu Hercegovine imala neprosječne uvjete za uzgoj, a očitovali su se kroz obilne i dugotrajne oborine. - One su izravno utjecale na broj sunčanih dana, što se reflektiralo na zrenje, kvalitetu i prinos. Također, ovakvi uvjeti su pogodovali pojavama različitih oboljenja u voćarstvu što je zahtijevalo češću primjenu preparata u tretmanima zaštite voćaka - kazali su za Večernji list u ovom odjelu, ističući da su u stalnom kontaktu s proizvođačima, djelujući savjetodavno. I u jednom od najvećih proizvođača voća u BiH, čapljinskom Agrohercu, svjesni su težine situacije.
Minusa nije bilo
Direktor Milenko Soče ističe kako se radi o katastrofalnoj godini. - Stvar je kvalitete, a ova godina je ravna elementarnoj nepogodi. Zime nije bilo, a trebao nam je proces jarovizacije da bi bila uredna oplodnja i dobar urod voća. Minusa nije bilo nikako, a ušli smo u ljeto koje je ravno toplim zimskim danima. Kiša je padala stalno, a štetočina ima neopisivo mnogo za razliku od prethodnih godina - ističe Soče, spominjući puževe koji su napravili nevjerojatnu štetu u dolini Neretve. Zaštita se sad već ne može vršiti da ne bi došlo do kontaminacije, a bolest stalno vreba.
- Situacija je nikakva, ali moramo živjeti oslanjajući se na vlastite resurse jer pomoći nemamo - kazao je za Vecernji.ba Soče. Svjestan loše situacije je i Boris Grizelj iz mjesta Sovići, općina Grude, koji ima zasađenih 5 tisuća stabala jabuka.
- Mladi voćnjak je dobar, ali stari je podbacio. Ovakvo vrijeme je izuzetno poskupilo proizvodnju. I mnogo financijskih sredstava uložilo se u zaštitu voćaka. Gledajući prosjek uroda i kvalitete, ova godina je lošija od prethodnih. I loša zima i loše ljeto su se odrazili na voćarstvo - istaknuo je Grizelj za Večernjak. Bolje nije ni u RS-u. U Udruzi voćara tvrde da su vremenske nepogode uništile polovinu uroda, a dvije trećine preživjelog voća završilo je u kategoriji industrijske klase koju sada nema tko preraditi. Za preradu imaju velik dio zaliha od prošle godine tako da će se to voće najvjerojatnije baciti.
Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruge voćara RS, kaže da bi takav scenarij u perspektivi značio potpunu financijsku katastrofu za domaće voćare koji su ove godine ulagali daleko više novca kako bi sačuvali preostali rod od najezde štetočina nakon nepogoda. Voćari će se i ove sezone morati osloniti na vlastite resurse i vjerovati kako ih više neće zadesiti ovakva godina. Neuobičajeno vremensko razdoblje moglo bi BiH gurnuti u još dublji ponor.
