Nezaposlenost, nizak životni standard, korupcija, politička i pravna nesigurnost tjeraju ljude na iseljavanje s ovih prostora. Ono što nisu imali kod svoje kuće, većina njih traži u Njemačkoj. Točan broj ljudi koji je u posljednje vrijeme otišao iz BiH u Njemačku nemoguće je znati jer broj svakodnevno raste. Za one koji su prisiljeni ići trbuhom za kruhom ova zemlja olakšava dolazak. Bez kvalifikacija, bez poznavanja jezika, primat će radnike za kojima vapi. Vlada Njemačke planira liberalizaciju zakonodavstva o radnoj migraciji, a dio tog paketa je i takozvano zapadnobalkansko pravilo, piše portal Večernjeg lista BiH.
Više dozvola
Tu su predviđene dvije bitne promjene: s jedne strane trebalo bi biti ukinuto ograničenje trajanja ove mjere do kraja 2023. - ubuduće bi to trebalo postati trajno pravilo. S druge strane predviđa se udvostručenje kvote za radne imigrante sa zapadnog Balkana - sa sadašnjih 25.000 godišnje na ubuduće 50.000, piše DW. Njemačka vapi za radnicima na svim poljima. Trenutačno ima od 3 do 5 milijuna otvorenih oglasa za posao. Potreba za radnom snagom navela je Njemačku da uvede olakšice za dolazak stranaca. Uskoro neće biti potrebni ni kvalifikacije ni poznavanje jezika. Novi zakon koji treba usvojiti za nekoliko dana definitivno donosi dobro za ljude s ovih prostora. Neće trebati ni A1 ni B1, oni koji odu lakše će dovoditi obitelj. Visokoobrazovani će moći bez ikakvih problema doći do posla u Njemačkoj. Za one koji su već tamo olakšica će uskoro biti činjenica da će se njemačka odnosno putovnica EU-a moći dobiti već nakon pet godina. Savez njemačkih sindikata (DGB) pozdravlja odluku vlasti o lakšem dolasku radne snage, ali i upozorava na moguće loše pojave. Evelyn Räder, članica Upravnog odbora DGB-a, ističe kako je vrlo važno pitanje okvirnih uvjeta za radnike iz zapadnobalkanskih zemalja. - Ljudi koji dolaze u velikoj su mjeri ovisni o poslodavcu za kojeg rade. Uz radno mjesto vezana im je dozvola boravka. To kod ljudi izaziva strah da će biti vraćeni ako ne budu poslušni - kaže Räder. Osim toga, oni često ne govore njemački i nisu informirani o svojim pravima. Sve to u praksi dovodi do toga da ti radnici pristaju na uvjete rada koji su lošiji od zakonski propisanih - i time dolazi do dampinga na tržištu rada - ističe Räder.
Manje satnice
Reformu radnog zakonodavstva vlada objašnjava potrebom suprotstavljanja manjku stručne radne snage. "Zapadnobalkansko pravilo" odstupa od toga, u tom okviru za dobivanje radne dozvole nije potrebna nikakva kvalifikacija. Zanimljivo je da se, prema važećim zakonima, u Njemačku iz cijelog svijeta može doseljavati "stručna" radna snaga, a jedino s Balkana ljudi mogu dobivati posao i radnu vizu, čak i kad rade izvan struke ili bez stručne spreme. Najveći broj onih koji odlaze iz BiH, bez posebnih kvalifikacija, zapošljava se kao pomoćna radna snaga na gradilištima. Udruge njemačkih građevinara prošle su godine otkazale produljenje već desetljećima važećeg tarifnog ugovora. Sada se radnicima može isplaćivati zakonski zajamčena minimalna tarifa od 12 eura za sat, što je manje od ranijih satnica. Pritom su radnici sa zapadnog Balkana posebno ranjiva skupina, nisu upoznati sa svojim pravima, a mnogima su i ti lošiji uvjeti rada prihvatljivi zbog situacije u domovini. Ti lošiji uvjeti rada opet su znatno bolji od onih koje nude bh. poslodavci. Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS-a, kaže da je zabrinuta. Ona lopticu prebacuje poslodavcima. - Ne smatram da su poslodavci zabrinuti jer su upravo za te radnike, nekvalificiranu radnu snagu, rekli kako za svoj rad zaslužuju plaću od 673 marke - kazala je za Nezavisne Vrabičić. - Apsolutno, slijedi novi egzodus. Bilo bi licemjerno tražiti od ljudi da ovdje ostanu s obzirom na plaće ovdje i ondje - rekao je Selvedin Šatorović iz Saveza samostalnih sindikata BiH.
