Više od trećine svjetskog stanovništva ne može si priuštiti zdravu prehranu, od čega 72 posto stanovnika najsiromašnijih zemalja, a samo trećina djece dobiva nutritivno vrijedne namirnice, pokazuju najnoviji UNICEF-ovi podaci, piše Večernji list BiH. Sa sve većim brojem pretilih osoba posljednjih godina suočava se i Stari Kontinent. Tako je, prema podacima Svjetske banke, Rumunjska prva na popisu rangiranih zemalja prema tome koliki si dio stanovništva ne može priuštiti zdrave obroke u jednom danu.
Tijekom 2022. godine čak 56 posto ukupne populacije u Rumunjskoj nije si moglo priuštiti zdravu prehranu. Slijede Sjeverna Makedonija, Grčka i Slovačka s 19 odnosno 18 posto stanovnika koji nisu imali novca za zdrave obroke. S druge strane, tek 2 posto Nijemaca, 1 posto Švicaraca i 3 posto Austrijanaca tijekom navedene godine nije svaki dan moglo sebi priuštiti zdrave obroke. Kada je riječ o zemljama regije, najveći problem s osiguranjem zdravih obroka imalo je stanovništvo u Hrvatskoj.
Zabrinjavajući podaci
Prema tim podacima, u Hrvatskoj si 14 posto ljudi nije moglo priuštiti zdravu prehranu. Slijede Crna Gora i Kosovo s 12 posto, dok je u Srbiji taj postotak iznosio 8 posto. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, prema ovim podacima, zdrave obroke u jednom danu u ovoj zemlji ne može si priuštiti 6 posto stanovništva. Nemogućnost konzumiranja zdrave uravnotežene hrane razlog je velikog broja pretilih u svijetu. Zabrinjavajuće je što je ovaj trend sve izraženiji i među djecom. Prema broju pretilih osoba, Bosna i Hercegovina je, prema ranije objavljenim podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZP), 2020. godine zauzimala drugo mjesto u Europi i šesto na svijetu.
U godišnjem izvješću ova organizacija navodi kako prosječan bh. građanin pojede pet kriški kruha dnevno. Čak 60 posto građana ima povećan indeks tjelesne težine, a čak 20,22 posto djece u BiH ima problem s debljinom. U tom izvješću SZO navodi da dvije trećine stanovnika imaju problem s viškom kilograma. Gotovo 15 posto stanovnika svakodnevno konzumira keks, kolač ili neke druge slatkiše. Naime, u posljednjih 20 godina učestalost pretilosti u razvijenom svijetu se utrostručila, a BiH prati taj trend. Posljednja istraživanja UNICEF-a uputila su na lošu i neadekvatnu prehranu najmlađih u BiH. Podaci UNICEF-a BiH iz 2011. godine pokazuju, naime, da zbog loše prehrane gotovo tri posto mališana nije dovoljno fizički razvijeno te da svako četvrto dijete pati od prekomjerne težine. Istraživanja su pokazala i da mnoga djeca imaju smanjenu razinu željeza u krvi, što utječe na koncentraciju i pamćenje.
Fizičke aktivnosti
Nutricionisti upozoravaju da će mišićna masa, ako se ne unosi dovoljno proteina, vitamina i minerala koji su potrebni organizmu, ustupiti mjesto salu. Stoga upozoravaju na važnost konzumiranja zdrave, uravnotežene hrane te potrebu redovite fizičke aktivnosti. Inače, Atlas Svjetske federacije za pretilost iz 2023. predviđa da će 51 posto svjetskog stanovništva ili više od četiri milijarde osoba biti prekomjerno teško ili pretilo u idućih 12 godina. Stope pretilosti posebno brzo rastu među djecom i u zemljama s nižim prihodima, navodi se u izvješću. Prema tim podacima, pretilost djece mogla bi se više nego udvostručiti u odnosu na razine iz 2020. godine, na 208 milijuna dječaka i 175 milijuna djevojčica do 2035. godine. •
