Bez zdrave hrane nema dobrog sna, a vikendom se često opustimo i pretjerujemo s hranom i alkoholom. Koliko god nam to pričinjavalo zadovoljstvo, već u ponedjeljak ujutro ćemo požaliti.
Nedjeljom ranije gasite svjetla, isključujete sve aparate, odlazite u krevet na vrijeme, ali ništa ne pomaže jer u ponedjeljak ujutro budite se nervozni i umorni... Možda je vrijeme da dobro razmislite o tome što jedete i što ta hrana čini vašem snu.
Pokušajte već danas, prije odlaska u krevet, uvesti neke nove navike u život... I zaboravite sve one loše navike koje ponekad prakticirate vikendom poput masnih i slatkih obroka, puno kave i alkohola...
1. POJEDITE MALI OBROK NEKOLIKO SATI PRIJE ODLASKA U KREVET
Glad vas može probuditi, pa nemojte ići u krevet praznog trbuha. Birajte male, zdrave obroke, poput zobene kaše ili žitarica s nemasnim mlijekom ili jogurtom..
2. IZBJEGAVAJTE VELIKE, MASNE I ZAČINJENE OBROKE PRIJE SPAVANJA
Lagane grickalice su dozvoljene, ali previše hrane može uzrokovati fizičke poteškoće jednom kad legnete. Obilan obrok uvečer može uzrokovati nesanicu, kao i žgaravicu i fizičke poteškoće koje ometaju miran san.
3. NEMOJTE PITI PREVIŠE TEKUĆINE
Dizat ćete se stalno tijekom noći, a to baš ne zvuči kao ugodan san.
4. IZBJEGAVAJTE KOFEIN
Kofein stimulira živčani sustav i onemogućava kontinuirani odmor. Izbjegavajte napitke s kofeinom najmanje osam sati prije počinka. Iako tijelo ne skladišti kofein, treba mu dosta vremena da taj stimulans u potpunosti ukloni iz organizma.
5. IZBJEGAVAJTE ALKOHOL
Alkohol će vas u početku učiniti pospanima, ali na duži period sprječava san i često uzorkuje buđenje tijekom noći.
A što ako vas muči insomnija?
Insomnija ili nesanica ima tri osobine; stalno prisutne poteškoće sa spavanjem, adekvatni uvjeti spavanja i udružena dnevna disfunkcija.
Poteškoće sa spavanjem mogu se javljati u obliku problema s usnivanjem, problema s prosnivanjem (održavanje spavanja), prerano buđenje, ranije nego li je željeno, otpor prema odlasku na spavanje kako je predviđeno i nemogućnost spavanja bez intervencije druge osobe (roditelja ili skrbnika), objašnjava Petra Nimac Kozina, dr med, spec. neurolog, Poliklinika NeuroSan i dodaje:
"Dnevni simptomi koji se javljaju su umor, dnevna pospanost, poremećaj koncentracije i pažnje, poremećena socijalna, obiteljska, profesionalna ili akademska izvedba, promjena raspoloženja (iritabilnost), bihevioralni problemi (hiperaktivnost, impulzivnost, agresivnost), poremećaj motivacije odnosno nedostatak inicijative, sklonost greškama ili nezgodama, opterećenost ili nezadovoljstvo spavanjem. Takvi poremećaji spavanja udruženi s dnevnim simptomima moraju se javiti barem tri puta tijekom tjedna i moraju biti prisutni tijekom barem 3 mjeseca."
KADA JE POTREBNO POTRAŽITI POMOĆ LIJEČNIKA?
Ako se jave neki od simptoma nesanice tijekom dana, potrebno je obratiti se liječniku koji će tada uzimanjem dodatnih informacija razlučiti zahtjeva li bolesnik dodatnu somnološku obradu, polisomnografiju.
Osim primarne nesanice potrebno je isključiti neki drugi primarni poremećaj spavanja, je li nesanica nastala kao posljedica nekih drugih bolesti.
S bolesnikom je uvijek potrebno porazgovarati o tzv. higijeni spavanja, provjeriti u kojim uvjetima spava, kakve su mu navike tijekom dana, konzumira li prevelike količine stimulativnih napitaka prije spavanja. Liječnik može ustanoviti je li potrebno farmakološko liječenje nesanice. Kod farmakološkog liječenja nesanice susrećemo se s dva velika problema. Prvi je da bolesnici samoinicijativno uzimaju lijekove, tuđe ili svoje, i sami određuju dozu lijekova, zaključuje Petra Nimac Kozina, dr med, spec. neurolog, Poliklinika NeuroSan.
