Državne, entitetske, županijske vlasti morat će za nepune tri godine provesti "Strategiju za provedbu Konvencije Vijeća Europe za prevenciju i borbu protiv nasilja nad ženama" po kojoj zastupljenost žena u izvršnoj, zakonodavanoj vlasti, tvrtkama, obrazovnim institucijama i općenito u društvenom životu mora biti puno veća, piše Večernji list BiH..
Rješavanje problema
Zbog svega Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice moralo je napraviti "Okvirnu Strategija za provedbu Konvencije Vijeća Europe o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji" iz čije se analize vidi da je trenutačno najveća zastupljenost žena u institucijama pravosudne vlasti. Zastupljenost žena u pravosudnoj vlasti iznosi 64 posto na nekim razinama vlastima, a manji postotak se odnosi na žene na rukovodećim pozicijama u pravosuđu, 35 posto za sudove te 16,6 posto za tužiteljstva.
Žene su u malom postotku zastupljene na mjestima odlučivanja u oružanim i policijskim snagama, a nešto više na mjestima službenica i zaposlenih. Iako ih ima, sudjelovanje žena u postupcima odlučivanja u političkim, društvenim i ekonomskim sferama života i dalje je na maloj razini. Spomenuta analiza pokazala je da se u zakonodavnim tijelima na razini BiH, Federacije BiH i Republike Srpske zastupljenost žena kreće između 17 i 22 posto, dok je broj žena u izvršnoj vlasti još manji. U Republici Srpskoj žene sudjeluju s 31 posto u Vladi, predsjednica Vlade Republike Srpske je žena, potpredsjednica Vlade je žena, a od 16 ministarstava na čelu pet ministarstava su ministrice.
U ekonomskoj sferi, pored činjenice da žene čine 51,7 posto od ukupno procijenjenog broja radno sposobnog stanovništva, samo 35,6 posto zaposlenih su žene. Stope aktivnosti i zaposlenosti su značajno više za muškarce nego za žene, a žene čine i najveći dio neplaćenih pomažućih članova obitelji. Mnoge nisu u mogućnosti baviti se vlastitim biznisom zbog stereotipnih poimanja rodnih uloga i tradicionalne podjele zanimanja, brige za obitelj i djecu ili nedostatka samopouzdanja koje je opet rezultat stereotipima opterećenog i patrijarhalnog odgoja i obrazovanja.
Ratifikacija Konvencije
Za provedbu Vlada Republike Srpske, odnosno Vlada FBiH će odrediti koordinacijska tijela za teritorij dva entiteta. BiH je 7. studenog 2013. postala šesta zemlja članica Vijeća Europe koja je ratificirala Konvenciju Vijeća Europe o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
