Stabilnost domaćeg bankarskog sustava, među ostalim, očituje se i kroz povjerenje klijenata na koje upućuje kontinuiran rast financijskih pokazatelja na objema stranama financijske vage, od štednje pa do zaduženja, a posljednje informacije o monetarnim kretanjem jasno potvrđuju navedenu konstataciju, piše Večernji list BiH. Naime, iz informacija Centralne banke BiH vidljivo je kako su ukupni depoziti domaćih sektora na kraju svibnja 2023. godine iznosili 29,73 milijarde KM, a što je u odnosu na travanj rast od 319,4 milijuna KM.
Stabilnost
Pritom je štednja rasla kod gotovo svih korisnika bankarskih usluga - privatnih poduzeća za 242,1 milijun KM, nefinancijskih javnih poduzeća za 28,9 milijuna KM te kod vladinih institucija za 116,3 milijuna KM (2,7%).
Istodobno, kada se pogledaju podaci za godinu dana, stopa rasta ukupnih depozita u svibnju 2023. godine iznosila je 8,4%, što je u apsolutnom iznosu 2,3 milijarde KM, a porast štednje pritom je zabilježen kod većine korisnika bankarskih usluga.
Godišnji rast depozita registriran je kod sektora stanovništva za 1,31 milijardu KM, vladinih institucija za 170,6 milijuna KM (3,9%), privatnih poduzeća za 903,2 milijuna KM (16,6%) i kod ostalih domaćih sektora za 13,4 milijuna KM (0,7%). Kod nefinancijskih javnih poduzeća depoziti su na godišnjoj razini smanjeni za 89 milijuna KM (4,3%).
Gledajući pak strukturu depozita u bankama, vidljivo je kako najveći iznos drže stanovnici BiH, i to nešto više od 15 milijardi maraka, a slijede privatna poduzeća sa 6,3, vladine institucije s 4,49, javna poduzeća s 1,98 te depoziti ostalih domaćih sektora s 1,83 milijarde maraka. Rast depozita financijski stručnjaci objašnjavaju činjenicom kako su ljudi svjesni da njihov novac ima najveću vrijednost i sigurnost kada je u sustavu.
A tomu svakako pridonosi i stabilnost domaćeg bankarskog sustava. Berislav Kutle, direktor Udruge banaka Bosne i Hercegovine, nedavno je za Večernji list naveo kako su banke u BiH iznimno dobro kapitalizirane, likvidne i profitabilne da bi mogle tako lako upasti u probleme. A i bankarsko zakonodavstvo je usuglašeno sa zakonima u EU. Pritom je osiguran iznos depozita od 70 tisuća konvertibilnih maraka i za svaki pojedinačni ulog je jamstvo. Guverner Centralne banke BiH (CB BiH) Senad Softić također je tada naveo kako je bankarski sektor u BiH značajno otporniji na krizne situacije, uz naglasak kako je sektor konsolidiran, pojedinačne banke mnogo su bolje kapitalizirane i likvidne, a i sam sektor je samoodrživ s obzirom na to da se oslanja na domaće izvore financiranja.
Struktura kredita
Na drugoj strani, rasli su i krediti, i to, strukturno gledajući, kod većine korisnika. Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju svibnja 2023. godine iznosili su 22,42 milijarde KM, u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje od 33,2 milijuna KM. Kreditni rast registriran je kod sektora stanovništva za 45,5 milijuna KM, privatnih poduzeća za 16,4 milijuna KM i kod ostalih domaćih sektora za 15,1 milijun KM. Smanjenje kreditnog rasta registrirano je kod nefinancijskih javnih poduzeća za 30,5 milijuna KM i kod vladinih institucija za 13,4 milijuna KM. Ako se analizira godišnja stropa rasta ukupnih kredita, ona je u svibnju iznosila 850,9 milijuna KM. Godišnji rast kredita registriran je kod sektora stanovništva za 561,5 milijuna KM, privatnih poduzeća za 235,1 milijun KM (2,6%), nefinancijskih javnih poduzeća za 70,4 milijuna KM (14%) i kod ostalih domaćih sektora za 14,6 milijuna KM (8,7%). Smanjenje kreditnog rasta na godišnjoj razini registrirano je kod vladinih institucija za 30,7 milijuna KM (2,8%). Kada je riječ o strukturi, krediti stanovništva iznose 11,245 milijardi maraka, privatna poduzeća su zadužena 9,348 milijardi maraka, vladine institucije 1,070 milijardi maraka, javna poduzeća 574,8 milijuna maraka, dok su krediti ostalim domaćim sektorima 182,9 milijuna maraka.
Osim navedenog rasta, podaci ukazuju i na mjesečni porast deviznih rezervi Centralne banke BiH, a koje su na kraju svibnja iznosile 15,53 milijarde KM. U odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje deviznih rezervi od 198,7 milijuna KM. Kada se gleda godišnja razina, devizne rezerve su manje za 441,9 milijuna KM. U strukturi deviznih rezervi na mjesečnoj razini povećani su depoziti kod nerezidentnih banaka za 194,9 milijuna KM, investicije u vrijednosne papire za 18,6 milijuna KM, zlato za 2,9 milijuna KM...
