Pijte manje alkohola, klonite se prometnih cesta i prestanite jesti toliko šećera. Znanstvenici kažu da su ovo tri najučinkovitije stvari koje možete učiniti kako biste smanjili šanse za razvoj demencije. Istraživači su prethodno identificirali 'slabu točku' u mozgu koja počinje degenerirati ranije nego okolna područja kako starimo, piše Daily Mail.
Sada je nova studija potvrdila koji čimbenici rizika koji se mogu mijenjati – stvari u vezi s kojima ljudi mogu nešto poduzeti – imaju najveći učinak na ovo ranjivo područje mozga. Tim sa Sveučilišta u Oxfordu ispitao je 161 faktor rizika za demenciju i rangirao ih prema njihovom utjecaju na ovu moždanu mrežu.
Učinili su to promatrajući snimke mozga 40.000 ljudi u Velikoj Britaniji starijih od 45 godina. Znanstvenici su ove promjenjive čimbenike rizika – koji se potencijalno mogu mijenjati tijekom života kako bi se smanjio rizik od demencije – klasificirali u 15 kategorija. To su bili krvni tlak, kolesterol, dijabetes, težina, konzumacija alkohola, pušenje, depresivno raspoloženje, upale, zagađenje, sluh, spavanje, društvena interakcija, prehrana, tjelesna aktivnost i obrazovanje.
Nalazi sugeriraju da je 'slaba točka' u mozgu najosjetljivija na alkohol, dijabetes i onečišćenje zraka uzrokovano prometom. Profesorica Gwenaelle Douaud, koja je vodila studiju, rekla je: 'Znamo da konstelacija moždanih regija degenerira ranije tijekom starenja, a u ovoj smo novoj studiji pokazali da su ti specifični dijelovi mozga najosjetljiviji na dijabetes. Zrak onečišćen zbog prometa sve je više glavni čimbenik u demenciji kao i alkohol’.
'Otkrili smo da nekoliko varijacija u genomu utječe na ovu moždanu mrežu, a one su upletene u kardiovaskularne smrti, shizofreniju, Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest’, dodaje. Studija je istražila jedinstveni doprinos svakog čimbenika rizika koji se može kontrolirati promatrajući ih sve zajedno kako bi se procijenila rezultirajuća degeneracija ove slabe točke mozga.
Profesor Anderson Winkler, koautor s Nacionalnog instituta za zdravlje i Sveučilišta u Teksasu, rekao je: 'Sa ovakvim sveobuhvatnim, holističkim pristupom – i nakon što smo uzeli u obzir učinke dob i spol – tri su se čimbenika pojavila kao najštetnija: dijabetes, onečišćenje zraka i alkohol’.
Dr. Susan Mitchell, voditeljica politike u dobrotvornoj organizaciji Alzheimer's Research UK, rekla je: 'Budući da u Ujedinjenom Kraljevstvu još nema dostupnih tretmana koji mogu zaustaviti ili usporiti bolesti koje uzrokuju demenciju, nikada nije postojala hitnija potreba za promicanjem dobrog zdravlja mozga kako bi se steklo dublje razumijevanje o tome kako se demencija može spriječiti.
'Opće je prihvaćeno da se do 40 posto slučajeva demencije potencijalno može spriječiti, tako da postoji ogromna prilika za smanjenje osobnog i društvenog utjecaja demencije. Ova intrigantna otkrića, temeljena na retrospektivnoj analizi skeniranja mozga i drugih podataka od 40.000 ljudi koji su sudjelovali u projektu UK Biobank, pomažu u daljnjem rasvjetljavanju ovoga’, dodaje.
'Rezultate će trebati potvrditi, kako u studijama usmjerenim prema budućnosti koje prate sudionike tijekom vremena, tako i u raznolikijoj populaciji studija’, nastavlja Susan, 'No mogli bi pomoći objasniti zašto su određene skupine ranjivije na demenciju - poput onih koji žive u visoko zagađenim područjima’.
