Biskupi i svećenici smiju organizirati hodočašća u Međugorje. Rekao je to talijanskoj agenciji Alteia posebni papin izaslanik za Međugorje mons. Henryk Hoser, nadbiskup varšavsko-praški, objašnjavajući kako je tako, zapravo, dokinuta odluka Biskupske komisije Jugoslavije, koja je branila službena organiziranja hodočašća, ali je pak, s druge strane, ipak dopuštala svećenicima dolazak u Međugorje kao duhovnoj pratnji. No organizirati hodočašća nisu smjeli, a odsad će to moći. To je, očito, još jedan korak prema službenom priznanju međugorskog svetišta. Kako doznajemo iz vatikanskih izvora, najizglednija je opcija da Međugorje postane zasebnom biskupijom, nad kojom će izravnu jurisdikciju imati Sveta Stolica. Dosad se govorilo o nekoliko mogućnosti, s time da je prevladao načelan stav da zbog negativnog stava mjesnog biskupa Međugorjem treba upravljati Vatikan. Bila je ideja da se proglasi pontifikalnim svetištem, druga da se formira nova Trebinjsko-mrkanjska biskupija, za koju se svojedobno čak pronašao i biskup, ali je odustao upravo zbog toga što bi se u toj biskupiji nalazilo međugorsko svetište.
Otapa se led
– Zna se čak i ime biskupa, ali ono je u ovome trenutku još tajna – kaže nam naš izvor dodajući da će se s objavom ove informacije čekati do umirovljenja mostarsko-duvanjskog i trebinjsko-mrkanjskog biskupa mons. Ratka Perića, koji će za nešto više od godinu dana navršiti 75 godina i steći uvjete za mirovinu. U međuvremenu, Vatikan “otapa led” oko statusa Međugorja. Vidi se to najbolje kroz izjave mons. Hosera, koji je talijanskoj agenciji rekao kako je “pobožnost Međugorja dopuštena”, jer ona “niti je zabranjena niti što ima biti u tajnosti”.
– Moja misija bila je upravo analiza pastoralne situacije i prijedlog njezina poboljšanja – rekao je Hoser ponovivši kako ga papa Franjo nije poslao u Međugorje da istražuje fenomen i vjerodostojnost ukazanja, nego upravo poboljšanje pastoralne situacije milijunima međugorskih hodočasnika. Jedno od tih pastoralnih poboljšanja svakako je ukidanje spomenute odluke Biskupske konferencije Jugoslavije.
– Danas biskupije i druge institucije mogu organizirati službena hodočašća. To više nije problem – rekao je talijanskoj agenciji Hoser, s čijim je novinarom razgovarao u svojoj rezidenciji u Varšavi, objasnivši kako “dekret nekadašnje biskupske konferencije nekadašnje Jugoslavije, koja je prije rata bila protiv hodočašća u Međugorju koje bi organizirali biskupi, sada više nije relevantna”.
Sličnosti s Ruandom
– Papa Franjo nedavno je albanskom kardinalu dao svoj blagoslov prije putovanja u Međugorje – rekao je Hoser odavši kao je pun divljenja prema poslu koji franjevci obavljaju u međugorskoj župi jer “relativno mala ekipa, ima ih desetak, radi ogroman posao primajući hodočasnike”, svake godine organiziraju Festival mladih, na kojem je ove godine bilo 50.000 mladih iz cijeloga svijeta i više od 700 svećenika. Hoser je, kao što je otprije poznato, fasciniran količinom ispovijedi u Međugorju i navodi kako ondje ima 50 ispovjedaonica te se radi o “vrlo dubokim ispovijedima”.
On je prisjetio i na Gospina ukazanja u Ruandi, gdje je boravio neko vrijeme i uočio sličnosti s Međugorjem, gdje je, primjerice, mjesni biskup priznao dio ukazanja i dopustio štovanje fenomena, ali je nastavio s daljnjom analizom ukazanja.
– Ali ovu odluku na koncu će donijeti papa. Nalaz komisije kardinala Ruinija, koji je vrlo pozitivan, u Državnom je tajništvu. Vjerujem da će konačna odluka biti donesena – rekao je mons. Hoser.•
