Devetogodišnje obrazovanje otkada je uvedeno u Zapadnohercegovačkoj županiji zadaje muke svima. Ministrima i Vladi radi dodatnog izdvajanja novca za zapošljavanje prosvjetnih djelatnika, učiteljicama jer smatraju da ne rade onoliko koliko bi trebale (prvi razred traje samo 4 mjeseca), roditeljima jer nastava traje svega nekoliko sati i djeci jer im se uzima godina igranja. Posljednjih dana pitanje devetogodišnjeg obrazovanja u ovoj županiji ponovno je pokrenuto. Ovoga puta reagirale su učiteljice koje smatraju kako je program koji pohađaju djeca u ovoj županiji prenatrpan za period u kojem se izvodi. “Za četiri mjeseca oni prođu program koji je predviđen da se predaje čitavu školsku godinu. To je tako ubrzano i nabijeno da djeca to jedva izdržavaju. Novo znanje koje dobiju jedan dan jednostavno istiskuje ono što su jučer naučili i to je strašno, pogotovo za šestogodišnjake”, kaže nam jedna od učiteljica koja od ove godine treba preuzeti prvi razred devetogodišnjeg obrazovanja. Ona je navela da su učitelji zbog ovog problema tražili pomoć UNICEF-a, OESS-a, Ombudsmana za ljudska prava u BiH kao i od Ministarstva civilnih poslova BiH, ali da se do sada nijedna od ovih institucija nije adekvatno zauzela za ove učenike.
To nam je potvrđeno i iz Aktiva stručnih suradnika osnovnih i srednjih škola ZHŽ. Oni su, naime, već drugu godinu zaredom uputili pismo Ministarstvu obrazovanja, znanosti, kulture i sporta ZHŽ u kojem se kao stručni suradnici očituju o predmet: očitovanje stručnih suradnika o promjenama u devetogodišnjem obrazovanju. Tvrde kako pri sastavljanju ovog skraćenog plana i programa za prvi razred nisu bili pozvani dati svoje mišljenje. bez priprema za polazak u školu. “Prvi razred sadrži mnogo nastavnog gradiva i priprema koje se ne mogu ispredavati i naučiti u tri mjeseca. Broj dnevnih sati koje ste predvidjeli (4 ili 5) također je preveliko opterećenje za djecu koja neće biti pripremljena za taj način rada. Smatramo da će se djeca naći u lošem položaju jer će biti opterećena nastavnim gradivom, izgubljena u novoj sredini, a mnoga od njih će doći nepripremljena (jer nisu išli u predškolske ustanove, nisu se naučili na rad i sudjelovanje u školskom okruženju)”, navode stručni suradnici u svom pismu. Učitelji, također, ističu kako je moguće da zbog smanjenog programa djeca koja završe osnovnu školu u ZHŽ-u neće moći upisati srednju školu u nekoj od drugih županija. Ovu tvrdnju demantirala je ministrica prosvjete ZHŽ-a Helena Lončar, koja tvrdi da je program napravljen u suradnji sa stručnjacima te da djeca iz ove županije bez problema mogu školovanje nastaviti bilo gdje u BiH ili u Republici Hrvatskoj.
