U dvadeset svjetskih država cijena benzina viša je nego u Hrvatskoj. Uglavnom je riječ o europskim zemljama, ali uz nekoliko iznimki poput Eritreje, Belizea, Madagaskara i Senegala. Najskuplji benzin na svijetu kupuju Turci, a najjeftiniji stanovnici Venezuele, koji za cijenu jedne litre benzina u Turskoj mogu napuniti gotovo cijeli spremnik automobila.
Bez promjena od 1998.
Razlog su takvih dispariteta na globalnoj razini različite porezne politike koje države primjenjuju na tržištu naftnih derivata. Dok europske države u pravilu naftna motorna goriva opterećuju visokim porezima, u velikom broju azijskih i južnoameričkih država subvencionira ih država. Primjerice, udjel poreza u cijeni benzina najviši je u Turskoj i iznosi 72 posto. U Njemačkoj je 62 posto, u Italiji 57, u Japanu 60, no u Kanadi samo 25 posto, a u SAD-u tek 12 posto.
Što se subvencija tiče, najviše su u državama koje su bogate naftom, kao što su Venezuela, Saudijska Arabija, Libija ili Kuvajt. Primjerice, u Venezueli se cijena benzina nije mijenjala od 1998. godine.
Izvoze sirovinu, ali...
Ipak, takav pristup nije pravilo. Norveška, unatoč golemim vlastitim naftnim nalazištima, ima drugu najvišu cijenu benzina na svijetu. Problem za mnoge zemlje u razvoju jest u tome što nemaju dovoljno razvijenu rafinerijsku mrežu – u situaciji su da izvoze sirovu naftu, a uvoze prerađene derivate koje onda još i subvencioniraju na domaćem tržištu.
Dapače, ukidanje takvog subvencioniranog sustava može dovesti do ozbiljnih incidenata. Početkom prošle godine nigerijska vlada pokušala je ukinuti subvencije na gorivo, što bi udvostručilo cijenu benzina. Pokrenut je najdulji generalni štrajk u povijesti zemlje, diljem Nigerije bijesne rulje prosvjednika sukobljavale su se s policijom, da bi na kraju tek dva tjedna nakon svoje prvotne odluke vlada od nje odustala te ponovno uspostavila stare cijene.
>> Brinu vas cijene goriva? Pogledajte kako uštedjeti novac!
Preuzeto sa www.vecernji.hr
