Iz Bruxellesa su proteklih dana stigle dobre vijesti za bh. građane. Ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović dobio je od europskih dužnosnika pohvale kada je u pitanju poštivanje bezviznog režima od bh. institucija i građana, tako da danas ne postoji opasnost od ponovnog uvođenja viza. Međutim, politička situacija u BiH nije tako ružičasta i uglavnom je opterećena prijeporima oko formiranja vlasti. Ahmetović, koji je i dopredsjednik SDA, uvjeren je da će uskoro biti postignut politički dogovor koji će najaviti izlazak iz krize.
Trebaju li građani BiH strahovati od ponovnog uvođenja viznog režima od EU-a?
Građani BiH nemaju razloga za bilo kakvu zabrinutost, jer se u pogledu viznog režima neće ništa mijenjati. U proteklih pet mjeseci su i institucije BiH i građani pokazali apsolutnu odgovornost kada su u pitanju pravila ulaska i boravka u zemljama potpisnicama Schengenskog sporazuma. U Bruxellesu smo upravo prezentirali naše izvješće od uvođenja bezviznog režima do danas i članovi Europske komisije su vrlo zadovoljni onim što BiH radi u ovoj oblasti, kao i time što građani BiH poštuju pravila prilikom putovanja. Zaključak nakon ovih sastanaka u Bruxellesu je da Europska komisija čak razmišlja da ne šalje svoje eksperte u BiH, jer je zadovoljna onim što smo mi sami uradili proteklih mjeseci.
Koliko je do sada zahtjeva za azil iz BiH i u kojim zemljama ih je najviše?
Ukupno ima oko 180 zahtjeva, a uglavnom je riječ o Njemačkoj, Švedskoj i Austriji.
Europska unija je jasno upozorila Srbiju i Makedoniju na mogućnost suspenzije bezviznog režima zbog porasta broja azilanata. Budući da su ove zemlje godinu dana prije BiH dobile bezvizni režim strahujete li da bi se u narednim mjesecima mogao povećati i broj zahtjeva za azil iz BiH?
Mislim da neće, budući da pokazatelji koje mi imamo govore da je za isto razdoblje prošle godine, kada je na snazi bio vizni režim, bilo više azilanata iz BiH u EU nego što je to slučaj ove godine kada se primjenjuje bezvizni režim. To implicira da bezvizni režim nije bio stimulans za izlazak iz zemlje i traženje azila u EU.
Zadnjih mjesec dana je aktualna afera „Prisluškivanje“. Brzo ste najavili provjeru legalnosti prisluškivanih telefonskih brojeva od OSA-e i SIPA-e, kao i utvrđivanje odgovornosti za curenje podataka. Do kakvih ste rezultata došli?
Ja sam odmah nakon izbijanja ove afere reagirao i tražio da pravosudne institucije provjere cijeli ovaj slučaj. Nakon toga je predsjedatelj Vijeća ministara Nikola Špirić sazvao sjednicu Obavještajnog odbora, u kojem smo ministar Dragan Vrankić i ja. Zaključili smo da se preispita kako je došlo do curenja informacija i da se ispita je li bilo kršenja procedure prilikom prisluškivanja od strane naših agencija. Posjetili smo OSA-u i dali joj našu punu potporu. Također sam i od OSA-e i od SIPA-e tražio izvješća koliko objavljivanje ovih podataka može štetiti aktualnim procesima i budućim procesima protiv organiziranog kriminala i ratnih zločina. Vrlo brzo očekujem sva ta izvješća s kompletnim analizama.
Dakle, još nemate informacije o legalnosti prisluškivanja i kanalima putom kojih su podaci dospjeli u javnost?
Nemam tih informacija. Smatram da je najbolje da se ovim slučajem bave pravosudne institucije.
Kakva je trenutačno sigurnosna situacija u BiH, poglavito u svjetlu političke krize koja traje već mjesecima?
Sigurnosna situacija u BiH je zadovoljavajuća, iako je po teorijama sigurnosti politička situacija uvijek povezana sa sigurnosnom. Mi imamo izuzetno tešku političku situaciju u BiH, najtežu od Daytona. Ono što mogu kazati, jer dobivam informacije od svih naših policijskih agencija, jeste da imamo zadovoljavajuću sigurnosnu situaciju na koju se ne odražava politička kriza. To je dobra vijest, je je suradnja policijskih agencija na različitim razinama vrlo dobra. Uvjeren sam da će tako biti i ubuduće.
Koliko činjenica da već sedam mjeseci nemamo izabranu vlast na državnoj razini utječe na sigurnosne reforme i uspostavu novih institucija u ovoj oblasti?
Mnogo, jer imamo zastoj u funkcioniranju državnog parlamenta. Veći broj zakonskih prijedloga je faktički zaustavljen u parlamentarnoj proceduri, iako su dobili zeleno svjetlo od Vijeća ministara. Time se otežava rad sigurnosnim, ali i svim drugim institucijama. Najbolji primjer su predložene izmjene i dopune Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. To je iznimno važna oblast i u proteklom razdoblju smo mnogo radili na tome. Izmjene i dopune zakona predviđaju uspostavu agencije koja bi se bavila ovim pitanjima i time bismo zaokružili jednu vrlo značajnu oblast. Na žalost, svjedoci smo da formiranje vlasti ne ide onom brzinom kojom smo očekivali, pa i mnogi zakonski projekti moraju čekati.
Jeste li bili upoznati s odlukom Predsjedništva BiH o zabrani izvoza oružja i razlozima koji su naveli članove Predsjedništva da posegnu za takvom mjerom?
Nisam bio upoznat dok odluka nije donesena, ali budući da naše ministarstvo s još tri ministarstva sudjeluje u procesu izvoza oružja, odmah nakon odluke Predsjedništva sam od strane sigurnosnih agencija upoznat o čemu se radi. Mislim da je Predsjedništvo donijelo dobru odluku i očito je da je ovu oblast trebalo doraditi i unaprijediti. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je pripremilo promjene odluke o izvozu oružja i uvjeren sam da sada imamo bolje kapacitete i mehanizme provjere svih onih koji izvoze oružje iz BiH, a kako ono ne bi završilo u pogrešnim rukama.
U kontekstu sigurnosne situacije u zemlji moram Vas pitati postoji li danas prijetnja od radikalnog vehabizma u BiH? Često se pojavljuju medijski natpisi o navodnom naoružavanju pristaša ovog pokreta?
U ovom trenutku naše agencije nemaju informacija koje mogu ukazivati na to, ali mi smo i dalje vrlo oprezni. Nakon terorističkog akta u Bugojnu revidirali smo udarnu skupinu i uspostavili operativni centar za borbu protiv terorizma. Imali smo situaciju da se nekada u nekim dijelovima BiH predimenzionira opasnost od radikalnih pokreta. Nekada se takve informacije iznose i u kontekstu dnevnopolitičkih potreba, ali imate i neke dijelove BiH gdje se podcjenjuje opasnost od takvog djelovanja. Zato smo i formirali operativni centar koji će na jednom mjestu skupljati i analizirati sve informacije, te ponuditi profesionalne procjene.
Okrenimo se političkim pitanjima. Je li način na koji je formirana vlast u Federaciji bio najbolje rješenje?
Mislim da je najbolje rješenje bilo ono koje je ponudila međunarodna zajednica. Na žalost, dva HDZ-a su odbila to rješenje koje je na određeni način predložio predsjednik SDA Sulejman Tihić, a koje je kasnije samo modificirano u nekim detaljima. U ovom trenutku je važno da vlast u Federaciji funkcionira i da otvorimo razgovore za formiranje vlasti na državnoj razini.
Je li opravdano nezadovoljstvo Hrvata položajem u BiH, ali i načinom na koji su ključni politički predstavnici Hrvata izbačeni iz vlasti?
Platforma koju su potpisale četiri stranke je, po mom mišljenju, dobra za hrvatski narod. Mislim da Hrvati u BiH nisu izgubili s tom platformom i nadam se da će njezina provedba dovesti do boljeg položaja hrvatskog naroda. Ova zemlja mora osigurati zadovoljstvo sva tri naroda i svih građana, a za to nam je potreban dijalog i reforma ustava. Ako se osvrnemo na RS, vidjet ćemo da je ogromno i nezadovoljstvo Bošnjaka u tom entitetu i zbog svega toga su nam neophodne ustavne promjene.
Sadašnji politički ambijent očito ne pogoduje ustavnim reformama?
Moramo napraviti bolji ambijent da bismo krenuli u ustavne promjene. Rušenje travanjskog paketa je bio težak udarac integraciji države BiH. Tada nije srušen samo paket ustavnih promjena, već i princip dogovaranja. To je teška posljedica odluke nekih stranaka da obore taj prijedlog ustavnih reformi.
Koliko je realno očekivati da na federalnoj razini imamo vlast „platformskih“ stranaka, a da na državnoj razini vlast čine i neke od stranaka koje nisu u toj grupaciji?
Realno je ako smo legalisti i ako poštujemo ustave i zakone. I do sada su postojale različite koalicije na različitim razinama i ako postoji želja za dogovorom i napretkom ne vidim tu neke velike probleme.
Prema Vašoj procjeni, kada bi realno bilo očekivati uspostavu vlasti na državnoj razini?
Imajući u vidu procedure koje je potrebno obaviti nakon što Predsjedništvo BiH imenuje mandatara, raznih provjera koje treba obaviti i imenovanja koje treba obaviti, neki ljudi su izračunali da je za sav taj posao potrebno najmanje 75 dana. Danas kada bi se dogovorili ne možemo imati vlast još dva i pol mjeseca. Ne znam postoji li mogućnost da se ti rokovi skrate, ali znam da smo u priličnom zaostatku kada je u pitanju put prema NATO-u i EU-u. Bojim se da smo se počeli baviti spašavanjem reformi koje su se dogodile u prošlosti, a da nemamo agendu na razini države što trebamo uraditi kako bi što prije stigli do NATO-a i EU.
Je li Vas strah dalje eskalacije političke krize u BiH?
Vjerujem da smo već u fazi smirivanja tenzija kada je u pitanju referendum u RS-u i da će se to pitanje riješiti. Ja se nadam da neće doći do nekog novog događaja o kojem će se raspravljati i koji će pogoršati ukupnu situaciju u zemlji.
Imate li Vi osobno političkih ambicija kada je u pitanju nova izvršna vlast?
Ambicije postoje i one su vrlo realne. Neće se svijet srušiti ako mene ne bude u Vijeću ministara, ali ne bježim od odgovornosti.
