Republika Hrvatska službeno je pokrenula inicijativu da se spomenici antifašističkoj borbi na prostoru zemalja bivše Jugoslavije nađu pod UNESCO-ovom zaštitom što će zasigurno izazvati brojna reagiranja s obzirom na posve različite poglede o tom ratu i stradanja koja su se događala potkraj njegova završetka. Kako doznaje Večernji list, na sastanku koji je u Parizu organizirao veleposlanik RH u Parizu, koji je i stalni predstavnik pri UNESCO-u Ivo Goldstein sredinom srpnja, odazvali su se i veleposlanici BiH, Srbije i Makedonije, dok slovenski i crnogorski kolege nisu mogli nazočiti zbog spriječenosti.
Univerzalno značenje
Na sastanku se raspravljalo o prijedlogu Hrvatske da se pokrene postupak upisa antifašističkih, partizanskih spomenika na području zemalja bivše SFRJ na Popis svjetske baštine UNESCO-a. Goldstein je kolege podsjetio da su se spomenici počeli podizati poslije II. svjetskog rata te da ih je izgrađeno na tisuće u svim republikama bivše SFRJ.
Posebno je istaknuo spomenike koji su se počeli graditi od sredine 60-ih do osamdesetih koji su se razlikovali od ostalih zbog svoje grandioznosti, apstraktnosti. Među njima je nekoliko spomenika, kako je istaknuo Goldstein, djelo vrhunskih umjetnika, velike umjetničke i antologijske vrijednosti. Za spomenik kod Kamenske u blizini Požege je naveo da je visok čak 30 metara i po njegovim saznanjima predstavlja najviši spomenik takve vrste u svijetu. Izgradnja antifašističkih, partizanskih spomenika je bio projekt za koji je zadužen bio državni vrh bivše Jugoslavije. U odnosu na zemlje istočnog bloka, kao i zapadne zemlje, ne postoje slični spomenici.
Konačan odgovor
U takvu skupinu, primjerice, iz BiH spadaju spomenici na Grmeču, Kozari, Tjentištu i kod Zenice. Predviđeno je da svaka zemlja kandidira određeni broj spomenika. Veleposlanik Goldstein je o ovoj inicijativi već razgovarao s pomoćnikom glavne direktorica UNESCO-a Francescom Bandarinom oko ove inicijative. Preneseno je stajalište da se može prijaviti određeni broj spomenika, no ne i svi. Po Goldsteinovim riječima ovi spomenici imaju ‘univerzalnu vrijednost’. Novi sastanak trebao bi se održati 15. rujna, a države bi se organizirale po uzoru na zajedničku kandidaturu stećaka.
KOMUNISTIČKA BAŠTINA
Zagreb traži da Jasenovac, Kozara... budu zaštićeni spomenici
Inicijativom bi se okupile sve bivše jugoslavenske republike koje bi kandidirale svoje najvažnije partizanske spomenike
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.