Banjolučki biskup dr. Franjo Komarica boravio je u Zagrebu. Vodio je razgovore u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova s ministricom Vesnom Pusić, u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU sa zamjenikom ministra Jakšom Puljizom, te s voditeljicom novoosnovanog Vladinog Ureda za Hrvate izvan RH mr. Darijom Krstičević.
Glavna tema svih tih razgovora bili su prognani Hrvati iz općina Banja Luka, Kotor Varoš, Bosanska Gradiška i Prijedor koji su ispunjene obrasce dostavili biskupu s nadom i molbom da će im on pomoći u obnovi njihovih domova i mogućnosti njihovog održivog povratka u rodni kraj. Biskup je svoje sugovornike izvijestio da je prošli tjedan boravio u Vatikanu gdje je razgovarao sa Svetim Ocem Benediktom XVI. i njegovim prvim suradnicima u Državnom Tajništvu.
Prenio im je “veliku zabrinutost“ Svete Stolice zbog izostanka pomoći od političara protjeranim i izbjeglim Hrvatima katolicima koji se žele vratiti u svoj rodni kraj i svoje župe. Nadodao je da su njegovi sugovornici u Vatikanu izrazili očekivanje da će Vlada RH, sada “konačno moći efikasnije pomoći“ povratak bosanskih Hrvata u njihov rodni kraj. Ministrica Pusić je izrazila veliko razumijevanje za sve probleme i otvorena pitanja koja joj je biskup Komarica prezentirao, također i u pismenom obliku. Izrazila je biskupu “divljenje i zahvalnost“ za sve što je do sada, zajedno sa svojim suradnicima, učinio za ostanak i onog malobrojnog hrvatskog pučanstva u banjolučkoj regiji, te za neumorni trud u izgradnji međunacionalnog povjerenja i zajedničkog života pripadnika različitih naroda u BiH.
Obećala je biskupu da će od njega dobiveni popis više stotina obitelji koje se žele vratiti u banjolučku regiju proslijediti dalje na kompetentne domaće i međunarodne adrese, kako bi se čim prije napravila strategija pružanja materijalne i drugih vrsta pomoći svim povratnicima. Biskup Komarica je zamolio ministricu Pusić da nastoji napraviti s Vijećem ministara BiH i Vladom RS-a zajedničke programe konkretne pomoći za održivi povratak svim zainteresiranim prognanim i izbjeglim Hrvatima. Zahvalio joj je za spremnost da “učini potrebne iskorake u učinkovitijem pružanju prijeko potrebne pomoći dijelu hrvatskog naroda u susjednoj BiH, osobito u entitetu RS, gdje su Hrvati svedeni na ‘ostatke ostataka’, tek oko 5 posto od prijeratnog broja, u nemogućnosti da sami sebi pravno, politički i materijalno osiguramo sigurnu i čovjeka dostojnu budućnost.“
