Hrvati umiru manje, nešto su dugovječniji i umiru u malo starijoj životnoj dobi. Muškarci više umiru od raka, žene, pak, više umiru od srca. Već drugu godinu zaredom umrlo je više žena nego muškaraca, porastao je broj umrlih od karcinoma, pao broj umrlih od cirkulacijskih bolesti... Ovako se, u najkraćemu, može opisati zdravstveno stanje nacije u 2010. godini u odnosu na godinu ranije.
Dobra zdravstvena slika
Ova, relativno dobra zdravstvena slika temelji se na prvim zdravstvenim pokazateljima i uzrocima smrti koje obrađuje, analizira i objavljuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Pođimo redom. Unatoč teškoj financijskoj godini i padu standarda, unatoč općem dojmu da živimo lošije i nekvalitetnije, najnovija zdravstvena statistika kaže da je lani umrlo manje stanovnika Hrvatske nego 2009. godine.
– Razlika nije dramatična, riječ je, u apsolutnoj brojci, o 318 osoba. Dakle, stanovništvo nam je dugovječnije što se ipak ne vidi u stopi smrtnosti koja je za prošlu, kao i za tri godine ranije, identična i iznosi 11,8 posto na 1000 stanovnika. Razlog je tome sve manji broj stanovnika, a kako je to objavio Državni zavod za statistiku, prirodni nam je prirast s minus 1,8 u 2009. pao na minus 2 u prošloj godini. Uz manji broj umrlih, zdravstvena statistika ipak pokazuje pozitivan, konkretan pomak u dugovječnosti. Umrli u 2010. bili su, u prosjeku, u višoj starosnoj dobi od umrlih godinu ranije. Lani je prosječna životna starosna dob umiranja žena bila 78,1 godina, a muškaraca 70,9 godina, a u 2009. žene su umirale s prosječnih 77,6, a muškarci sa 69,7 godina – kaže nam epidemiologinja dr. Tanja Ćorić, voditeljica Odjela za medicinsku demografiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Dr. Ćorić za Večernji list, uoči njihove objave na internetu, otkriva prve službene podatke o uzrocima smrti te o spolnoj i dobnoj raspodjeli umrlih stanovnika Hrvatske u 2010. godini. Cjelokupni "zdravstveni godišnjak" bit će završen u krajem listopada kada se, kako je to uobičajeno, detaljni zdravstveni pokazatelji stanovnika Hrvatske šalju u EU radi obrade europske statistike, poznatog Eurostata. Lani je umrlo 52.096 ljudi sa stalnim prebivalištem i boravištem na području Hrvatske, a već dvije godine zaredom umire više žena nego muškaraca. Zdravstvena je statistika u 2009. prvi put zabilježila da je umrlo više žena nego muškaraca i to 0,8 posto. Lani se razlika povećala i umrlo je oko 700, ili 1,4 posto žena više nego muškaraca.
– Spolna se raspodjela među umrlima promijenila, jer i povećanje prosječne dobi umrlih ide ponajprije na račun žena – ističe naša sugovornica. U poretku uzroka smrti nema promjena pa su, kao i u svim razvijenim zemljama svijeta, i u Hrvatskoj bolesti cirkulacijskog sustava "ubojica broj jedan". To su moždani udar, srčane bolesti, infarkt srca – od kojih je lani umro 25.631 čovjek. Ipak, vrijedi zabilježiti da je ukupan broj umrlih u ovoj najopasnijoj skupini nešto manji.
– Lagani pad počeli smo bilježiti prije dvije godine, lani je došlo do dodatnog pada stope umrlih i iznosi 49,2 posto. Prije nekoliko godina smrtnost u skupini bolesti cirkulacijskoga sustava prelazila je 50 posto – kaže dr. Ćorić te nastavlja da su, očekivano, na drugom mjestu uzroka smrtnosti novotvorine. Objašnjava da skupina novotvorina podrazumijeva uglavnom maligne bolesti, ali, po međunarodnoj klasifikaciji, u nju ulaze i benigne novotvorine kao i one nejasne etiologije. U svakom slučaju, te su bolesti bile fatalne za 13.698 osoba, ali su po udjelu među uzrocima smrti u 2009. imale 25,8, a lani – 26,3 posto. Umrlo je dvjestotinjak ljudi više.
Rak ubije 1/3 muškaraca
– Jedan od razloga tolikog porasta broja umrlih primjena je nove međunarodne metodologije šifriranja prema kojoj dobroćudna novotvorina prostate kod muškarca, tzv. adenom, lani prelazi iz skupine bolesti mokraćnih i spolnih bolesti u grupu novotvorina. Realno, od malignih novotvorina umrlo je prošle godine 167 osoba više nego godinu prije – kaže dr. Ćorić. Ovaj podatak potvrđuje da je Hrvatska po smrtnosti od malignih bolesti i dalje u vrhu europskih zemalja. Naša sugovornica smatra da su nacionalni programi probira, i to raka dojke, najčešćeg karcinoma u žena, te kolorektalnog karcinoma, koji je u porastu i od kojega više obolijevaju muškarci, utjecali na skok i incidencije i mortaliteta. Naime, potrebno je najmanje pet godina provedbe programa probira da smrtnost počne padati. Prevenciji jednostavno treba vremena da bi rezultati postali vidljivi. Na cirkulacijske bolesti i na novotvorine otpadaju tri četvrtine umrlih. Na trećem su mjestu ozljede i otrovanja sa 2968 umrlih, zatim bolesti probavnog sustava (2459 umrlih), bolesti dišnog sustava (1957) itd. Muškarci više umiru od raka, žene više od srca. Točnije, lani je karcinom "presudio" čak trećini muškaraca, 43 posto smrti uzrokovano je bolestima cirkulacijskog sustava, a na prilično visoku smrtnost, blizu 6 posto, utjecale su bolesti probavnog sustava što uključuje bolesti jetre, želuca, gušterače. Među ženskom populacijom slika je drukčija – 56 posto žena umrlo je od bolesti cirkulacijskog sustava, a 22 posto od raka.
Bolji smo od Nijemaca
U općoj slici, zanimljivo je da je udjel nepoznatih i nedovoljno definiranih uzroka smrti prvi put ispod jedan posto i zabilježena mu je vrijednost od 0,98 posto što je do sada apsolutno najbolji rezultat, i to zbog izrazito dobre suradnje s djelatnicima županijskih zavoda za javno zdravstvo koji rade na unapređenju kvalitete podatka mortalitetne statistike i sudjeluju u edukacijama mrtvozornika na području svoje županije. A da to nije jednostavan zadatak, može se ilustrirati primjerom Njemačke, koja ima više od šest posto smrti nepoznatog uzroka. Dobna raspodjela umrlih iz prošle godine jednaka je prethodnoj, dakle 20 je posto umrlih u dobi od 0 do 64 godine, 80 posto u dobi iznad 65 godina. Prema spolnoj raspodjeli, u 2010. žene su zastupljenije u ukupnom broju umrlih, posebno u dobi od 65 i više godina, a muškarci više umiru do 64. godine života. U 2010. bilo je manje umrlih do 64 godine i u dobi iznad 65 godina. Nasilne smrti podrazumijevaju sve ozljede nastale nesretnim slučajem, samoubojstvom, ubojstvom te ozljede zbog eksplozije mina. Od nasilnih smrti umrlo je 4 posto žena i 7 posto muškaraca. Ukupno je prošle godine bilo 2968 nasilnih smrti, a od toga ih je 2121 nastalo nesretnim slučajem. Sve je više ozljeda koje su posljedica pada, kojih je čak 50 posto u grupi nesretnih slučajeva. Znamo da je danas populacija sve starija, a običan prijelom za stariju osobu u konačnici može biti smrtonosan.
Preuzeto sa www.vecernji.hr
