Nakon što su analize pokazale da Hrvati, unatoč uvjeravanju mjerodavnih, piju mlijeko otrovano aflatoksinom, građani se s pravom pitaju ima li kancerogenih toksina i u proizvodima koji nisu analizirani, poput svježeg mlijeka, jogurta, vrhnja, mliječnih namaza, maslaca, mesa i kruha. Usto, pitanje je i jesmo li ovih dana uz “dopuštene” količine aflatoksina u različitim proizvodima ukupno ipak pojeli kudikamo više od dopuštenih 0,05 mikrograma po kilogramu, na koje su nam, otkrivajući povišene koncentracije toksina u trajnom mlijeku, mjerodavni skrenuli pozornost.
Topivi u mastima
Naime, aflatoksini su topivi u mastima, pa toksikolog prof. Franjo Plavšić iz Zavoda za toksikologiju upozorava da ih, osim u mlijeku s većim postotkom masti, treba tražiti i u slatkom vrhnju te maslacu.
– Ova regija suočava se s pojavom aflatoksina koji je prije 20-ak godina bio prisutan samo u južnim zemljama svijeta i očito je da nešto treba poduzeti – ističe. Riječ je, objašnjava, o tome da ljudi aflatoksin ovih dana nisu uzimali samo u mlijeku već i u mliječnim prerađevinama, no nitko dosad nije izračunao najveću dnevno dopuštenu dozu.
– Zna se najniža dopuštena količina u proizvodu, no s obzirom na kumulativni učinak aflatoksina koji se taloži u jetri, trebalo bi znati i koliko ga kroz različite proizvode čovjek dnevno smije unijeti, a da zbog toga nema štetnih posljedica – istaknuo je prof. Plavšić. Dodaje i da je situacija u kojoj se Hrvatska našla, pijući zatrovano mlijeko, plod nedovoljne organiziranosti i suradnje između službi koje vode računa o ispravnosti hrane.
– Postoji Agencija za hranu i ona bi trebala imati sve ingerencije te koordinirati sanitarnim i veterinarskim kontrolama. Tada ne bi došlo do toga da se ne zna tko je odgovoran za nastalu situaciju – poručio je toksikolog, dok u resornim ministarstvima ovih dana informacije daju na kapaljku. Zašto se s polica trgovina analiziralo tek 12 uzoraka mlijeka, ali ne svih robnih marki niti svih proizvođača, te na koliko je hrvatskih farmi nađen aflatoksin i koliko ih je zatvoreno dok se opasni mikotoksin ne iščisti iz krava, nema pak odgovora. Kad budu imali informacija, izaći će s njima u javnost, znakovit je odgovor iz Ministarstva poljoprivrede, u kojemu već tri dana ne odgovaraju ni koliko je pozitivnih uzoraka nađeno na granici, koliko je pošiljaka u karanteni..., ali “znaju” da je mlijeko u RH “zdravo”. U novosadskim vrtićima pak, zbog alarmantne situacije s aflatoksinom u Srbiji, djeci su ovih dana prestali davati mlijeko i mliječne proizvode dok god ne bude sumnje da su bezopasni.
Oprezno s jetrom
Stručnjaci iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objašnjavaju da na količinu toksina plijesni u mliječnim proizvodima ne utječe način obrade mlijeka. Naime, mikotoksini su termostabilni, pa bilo da se radi o trajnom mlijeku koje je sterilizirano ili svježem koje je samo pasterizirano aflatoksin ostaje u proizvodu u onim količinama u kojima ga je imalo u trenutku mužnje. Od mesa životinja koje su eventualno jele hranu zagađenu aflatoksinom, nema pak straha. Budući da se aflatoksin ne taloži u mišićima, ljudi bi veće količine mogli pojesti samo konzumirajući jetru životinja. No iako pažnju javnosti ovih dana zaokuplja aflatoksin u mlijeku, kancerogeni mikotoksini mogu se naći i u orašastim plodovima, grožđicama, vinu, pa i kavi. Štoviše, napadne li plijesan sirovu kavu, količina mikotoksina prilikom prženja se koncentrira, kažu u HZJZ-u.
– Lani smo obavili 60 analiza žitarica od kojih se proizvodi kruh te orašastih plodova i vina. Samo četiri pošiljke bile su pozitivne na aflatoksin te su još s granice vraćene u zemlje iz kojih su stigle – rekao je Ivo Afrić, pomoćnik ministarstva zdravlja.
>>Pitanja i odgovori: Što trebate znati o aflatoksinu!
>>Kancerogeni aflatoksin pronađen i u mlijeku u Vojvodini
Preuzeto sa www.vecernji.hr