Bosna i Hercegovina tijekom siječnja ove godine uvezla je mlijeko i mliječne proizvode u vrijednosti od 13.372.977 KM, dok je u istom vremenskom razdoblju iz BiH izvezeno 7.131.296 KM mlijeka i mliječnih proizvoda, podaci su Uprave za neizravno oporezivanje BiH.
Također je evidentno da je izvoz samog mlijeka mnogo veći nego uvoz u BiH, kojeg je BiH u ovom mjesecu izvezla u vrijednosti od gotovo 5,5 milijuna KM, što je blizu 1,8 milijuna maraka više nego što je uvezeno, piše Faktor.
- Mi imamo pune veći izvoz mlijeka nego uvoz, ali je problem što uvozimo ono što je puno skuplje i što bismo sami trebali raditi, a to je sir. Izvozimo mlijeko od kojeg netko napravi sir, pa nam onda vrati taj skupi proizvod kojeg mnogo više uvozimo nego uvozimo – kazao je Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.
Dodao je kako bi jedna mljekara mogla napraviti sir isto kao što prerađuje mlijeko, ali se to ne događa zbog prerađivača koji neće ulagati sredstva, ali i zato što država za to ne daje podršku.
- To su velika investiranja i onda nitko to neće raditi. Prvo bi trebala postojati podrška izvozu, a zatim i veća podrška prerađivačima poput kapitalnih investicija i slično jer ako se u nešto ulažu veliki iznosi, logično bi bilo i da država malo pomogne kod povrata dijela ulaganja. To su dvije stavke koje prerađivače najviše bole i zbog čega se ne upuštaju u te izazove – naglasio je Bićo.
Dodao je kako bi oni koji proizvode sir bili i u prednosti u odnosu na one koji samo proizvode i prerađuju mlijeko i ostale proizvode koji ne mogu stajati.
- Ako se sir odmah ne izveze, on može stajati. Onima koji proizvode mlijeko i prozivode koji ne mogu stajati, imaju problem jer će im propasti. Samo malo više podrške od države prema njima bi mnogo značilo, da se da podrška izvozu jer to imaju sve europske zemlje i zato se kod nas ovo i događa. Sve države potiču svoje izvoznike s ogromnim sredstvima i tako dolaze njihovi proizvodi ovdje po damping cijenama – kazao je.
Zbog malih podrški proizvodnja prerađevina od mlijeka je, dodao je on, katastrofalno skupa, te je BiH mnogo nekonkurentnija u odnosu na zemje u okružju i čitavu Europsku uniju.
Tijekom siječnja u BiH je, između ostalog, uvezeno i više od pola milijuna KM vrijednosti sirutke, dok je izvezeno nešto manje od šest tisuća maraka.
- Zašto mi uvozimo nešto što se baca? Ta sirutka je nus proizvod od prerade mlijeka. Kako to da nitko od nadležnih ne uprati što se radi sa sirutkom i gdje ona završava? To je problem. Znamo da je pojedini miješaju s mlijekom, jer nije štetna. Pola mlijeka, pola sirutke, i ona je na polici po znatno nižoj cijeni nego što je milijeko i onda oni koji to rade sami sebi kroje trgovačku politiku i jedni druge uništavaju – istaknuo je.
Što se tiče otkupnih cijena mlijeka, ona ovisi od njegove kvalitete i kreće se od 40 do 65 feninga po litru. U odnosu na nekoliko godina ranije, potražnja za mlijekom se znatno povećala, pa čak i otkupne cijene rastu jer mlijeka, kako kaže Bićo, generalno nedostaje na svjetskom tržištu.
- Nije to samo kod nas, na terenu je bukvalno otimačina za mlijekom. Masa farmi se ugasila, ljudi su odustali od proizvodnje zbog mizernih otkupnih cijena, i sada je borba između otkupljivača. Hvala Bogu, nema više problema s tim da se mlijeko proljeva. Tko ga ima, taj ga dobro i proda – zaključio je.