Dječji doplatak u Federaciji BiH nije jednako reguliran u svim županijama, kao ni iznosi koji se isplaćuju. Istražili smo u kojim županijama je reguliran, koliki su iznosi te tko ima pravo na doplatak. Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike kazali su nam kako je pravo na dječji doplatak regulirano samo u pet županija, piše Večernji list BiH.
Različiti iznosi
Mjesečni iznosi po djetetu razlikuju se od županije do županije. Tako obitelji koje ostvare pravo na doplatak u TŽ-u primaju od 20 do 40 KM, dok uvećani iznos za djecu s invaliditetom ili teškim bolestima iznosi 50 KM, a to je ujedno i najveći iznos u odnosu na ostale županije. Iznos koji primaju obitelji u ZDŽ-u po djetetu je od 14,35 do 14,50 KM, dok je uvećani iznos u toj županiji 21,55 do 21,75 KM. U BPŽ-u roditelji, ako ostvare pravo na doplatak, primaju 29 KM, dok je uvećani iznos 43,50 KM. U SBŽ-u roditelji primaju dječji doplatak od 30,28 KM, dok je uvećani iznos 30,30 maraka. Jedna od pet županija u kojima je dječji doplatak, također, reguliran je i SŽ, gdje on iznosi 33 KM, dok roditelji koji imaju djecu s invaliditetom ostvaruju pravo na iznos od 49,50 KM. Županije koje su regulirale i realiziraju dječji doplatak imaju identične uvjete, a to su pravni status, što znači državljanstvo, prebivalište u županiji i slično, zdravstveni status, što podrazumijeva dijete s invaliditetom ili roditelje djeteta s invaliditetom pa imaju pravo na dječji doplatak neovisno o ekonomskom stanju. Asocijalni status također se računa, a on podrazumijeva dijete bez oba ili bez jednog roditelja ili roditelje koji primaju socijalnu pomoći pa dijete automatski ima pravo na dječji doplatak, kao i rodni status, što znači da je roditelj radno sposoban i registriran na zavodu za zapošljavanje.
Različitost uvjeta ostvarivanja prava na dječji doplatak ogleda se u tome da su TŽ, ZDŽ, BPŽ, SBŽ i SŽ različito propisali i definirali uvjete koji podrazumijevaju prihod po članu obitelji manji od utvrđene visine prosječne plaće županije, neposjedovanje izvjesnih vrsta pokretne imovine, kao što je automobil, te neposjedovanje poduzeća, samostalne trgovine.
Jednokratne pomoći
Kada je riječ o županijama koje nemaju reguliranu isplatu dječjeg doplatka, neka prava reguliraju se na osnovi odluke županija. Zakon o zaštiti obitelji s djecom nije donesen na razini Posavske županije i ta županija nema donesene propise koji reguliraju oblast zaštite obitelji s djecom, osim odluke o rodiljskim naknadama za zaposlene i nezaposlene majke, kao što je naknada majci u radnom odnosu u skladu s uredbom od 1. siječnja 2015., naknada plaće isplaćuje se dvanaest mjeseci u visini od 80% prosječne neto plaće na koju je osoba bila prijavljena na obvezno zdravstveno osiguranje kod ZZO-a PŽ-a i na koju su uredno plaćeni svi pripadajući porezi i doprinosi u posjednih šest mjeseci koji su prethodili odlasku na dodiljski dopust. - Pomoć majci koja ne radi isplaćuje se u visini od 150 do 300 KM mjesečno tijekom šest mjeseci. Vlada u HNŽ-u nedavno je usvojila Zakon o zaštiti obitelji s djecom, a njegova primjena očekuje se od 1. listopada tekuće godine.
No, dok zakon ne stupi na snagu, u toj županiji realiziraju se prava na jednokratnu pomoć za opremu novorođenčeta u visini od 400 KM, subvencija vrtića u iznosu od 145,70 KM po djetetu te stipendije učenicima u visini od 93,75 do 150 KM. U SBŽ-u nije donesen propis koji regulira tu oblast, no, upravo kao i u navedene dvije, i ova županija ima jednokratnu pomoć za opremanje novorođenog djeteta u visini od 300 KM, majke u radnom odnosu imaju pravo na 100% iznosa od plaće dok se nalaze na rodiljskom dopustu. Što se tiče najnižeg i najvišeg iznosa po tom pravu, vezani su uz najnižu i najvišu prosječnu plaću u Federaciji BiH i kreću se od 228,51 do 1521,47 KM, pomoć majci koja nije u radnom odnosu iznosi 100 KM. Prikazani podaci odnose se na 2016. godinu, a prikupljeni su od županijskih ministarstava nadležnih za oblast socijalne zaštite i zaštite obitelji s djecom.