Građani BiH antibiotike koriste mnogo češće nego što je to medicinski opravdano, kako za ljude tako i za životinje, jer nema kontrole njihove primjene, što dovodi do velike otpornosti na primjenu lijeka i njihovo djelovanje te zabrinjava stručnjake zdravstvenog sektora. BiH je po potrošnji antibiotika u rangu s Francuskom i Španjolskom, koje imaju jako visoku antimikrobnu rezistenciju. Svjetska zdravstvena organizacija kao jedan od ključnih prioriteta 21. stoljeća stavila je borbu protiv antimikrobne rezistencije jer će ona biti jedan od vodećih uzroka bolesti i smrti u ljudskoj populaciji u 21. stoljeću, piše Večernji list BiH. Novi podaci iz istraživanja Regionalnog ureda Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za Europu o znanju, stavovima i ponašanju ljudi u vezi s antimikrobnom rezistencijom otkrili su da dvanaest posto ispitanika u BiH koristi antibiotike bez medicinskog recepta. Samoprijavljena potrošnja antibiotika u BiH iznosi 52% u usporedbi s 23% u državama članicama EU/EEA prema istraživanju Eurobarometra (što predstavlja najnižu razinu prijavljenu od 2009. godine). Također, 53% ispitanika u BiH pogrešno vjeruje da antibiotici ubijaju viruse, dok 49% smatra da su učinkoviti protiv prehlade. Osim toga, 78% ispitanika izjavilo je da je imalo recept za antibiotik, dok je 8% bilo nesigurno kako je dobilo antibiotike. Spomenuto istraživanje obuhvatilo je 8221 ispitanika iz 14 država članica u europskoj regiji SZO-a, uključujući BiH, kao i Albaniju, Armeniju, Azerbajdžan, Bjelorusiju, Gruziju, Kazahstan, Kirgistan, Crnu Goru, S. Makedoniju, Moldaviju, Tadžikistan, Tursku i Uzbekistan. U istraživanju je sudjelovalo 1055 ispitanika iz BiH, što ovo istraživanje čini prvim te vrste u regiji. Naši nalazi ilustriraju nedostatke u znanju, stavovima i ponašanju u vezi s nepravilnom upotrebom antibiotika, što može dovesti do infekcija koje je teško ili čak nemoguće liječiti. Još uvijek je dug put kako bismo usporili brzo širenje bakterija otpornih na liječenje, što postaje jedna od najvećih prijetnji javnom zdravlju na globalnoj razini. Zemlje moraju hitno pokrenuti ciljane kampanje podizanja svijesti koje će doprijeti do ljudi, zajednica i zdravstvenih djelatnika, izjavio je dr. Hans Henri Kluge, regionalni direktor SZO-a za Europu.
U jeku korone potrošnja antibiotika porasla je za 50 posto, podaci su Instituta za javno zdravstvo RS-a. Sada je ona na razini prije pandemije koronavirusa, ali i dalje zabrinjavajuće visoka. Ogromna potrošnja i primjena antibiotika u liječenju prouzročila je da sve češće bakterije ne možemo liječiti uobičajenim antibioticima, a farmaceutska industrija ne može tako brzo napraviti nove. Liječnici upozoravaju da su pod pritiscima pacijenata koji misle da svaku respiratornu infekciju rješava upravo antibiotska terapija. Kažu, ona ponekad zna napraviti više štete nego koristi. I prije korone govorilo se o problemu antibiotske rezistencije, a taj problem je kulminirao 2020., kada se COVID, iako virusna bolest, liječio isključivo antibioticima. Bakterije su postale otporne, a liječnici sve češće sada upozoravaju na problem da antibiotici nisu djelotvorni u liječenju i apeliraju na racionalniju upotrebu. - Nerijetko podliježemo i pritiscima korisnika naših usluga. Ako se radi posebno o roditeljima, postoji strah i bojazan da se nešto iskomplicira i onda želja da će riješiti problem antibiotikom. Slično je i kod odraslih -tvrde liječnici. Liječnici su apelirali na pacijente da slušaju stručne savjete koji se posebno odnose na virusne respiratorne infekcije, bilo da je riječ o gripi ili drugim infekcijama, jer ističu kako često davanje antibiotika kod virusnih oboljenja napravi više štete nego koristi zato što antibiotici dodatno naruše imunitet organizma.
