U vinogradarstvu Hercegovine ova će godina ući u anale, a razlog za to je berba vinskih sorti grožđa. Večernjak je već popratio neočekivani početak berbe u mladom vinogradu na Plantaži u Ljubuškom 31. srpnja, dok, nakon nepuna dva mjeseca od početka, u dijelu vinograda berba još nije obavljena.
Dakle, ovogodišnja kampanja, umjesto uobičajenih mjesec dana, protegnut će se na puna dva mjeseca. Doktora znanosti Tihomira Prusinu, glavnog enologa Vinarije Čitluk, najstarije u BiH, pitali smo za dijagnozu.
- Svaka je godina specifična na svoj način. Prošlogodišnja berba za našu je vinariju bila jako dobra, jedna od boljih, ali su mala gospodarstva pretrpjela jako puno štete, a ova godina bila je zdrava godina. Kažu neki kod nas - "lijena godina". I kod "lijenčina" bilo je zdravo grožđe, no suša je učinila svoje, posebno na crvenim sortama vinove loze koje su slabije podnosile visoke temperature. Međutim, od onoga što je ušlo u podrum i podrume u Brotnju možemo se sigurno nadati vrhunskim vinima jer to su jako dobri šećeri, čak i visoki šećeri. Ravnoteža šećera i kiselina u grožđu je dobra, a to preneseno u mošt i poslije u vino, mislim da će rezultirati vinima izvrsne kakvoće.
Ćupter je dobio oznaku izvornosti, što mislite što se još može s vinima, a da to još nismo uradili?
- Čini mi se da žilavka i blatina, mi ih zovemo autohtonim sortama Hercegovine, još nisu zaštićene na razini države. Znači, mogu se saditi i u drugim podnebljima i mjestima i tako zvati. Ne smije se zvati hercegovačka žilavka, ali može kao žilavka sortno vino, isto kao što mi proizvodimo chardonnay i zovemo ga chardonnay, ali je zaštićeno njegovo zemljopisno podrijetlo u Francuskoj. Premalo radimo na marketingu naših vina. Imamo jako dobra vina, rame uz rame s ponajboljim svjetskim vinima, ali marketinški smo jako, jako loše zastupljeni i na tome se mora mnogo više raditi.
Na internetu se može naći podatak kako sada prolaze vina s manje alkohola, što vi kažete o tom trendu?
- Tu nemamo sreće, kod nas su u posljednje tri-četiri godina baš visoki šećeri i analogno tome visoki alkoholi. Mišljenja sam da bi dobro bilo da su alkoholi negdje 11,5 do 12 kod kvalitetnih vina koja se i najviše troše, a za vrhunska vina neka ostanu alkoholi 13; 13,5; 14, pa i 15 posto u dobrim godištima, dobih crnih vina. Normalno je to jer ljudi sada jedu manje masnu hranu, nije to kao nekada, što onda ide s bijelim vinima koja su laganija. Bijela vina većinom se piju u vruće dane kao gemišt, a crvena s malo leda. Čeznem za tim da bude neka sljedeća godina s vinima negdje od 12 do 12,5 alkohola. To da bude glavnina vina, a ova druga neka budu onakvim kakva jesu.
U časopisu koji Dane berbe grožđa u Brotnju prati već 20 godina ima i tekst o influencerima koji na društvenim mrežama promoviraju sve i svašta, pa mogu i vino, što kažete?
- Naravno, svaki oblik marketinga, pa i influenceri, dobro dođe, svaka priča o vinu dobro dođe, i lokalna i državna priča te sve što govori o vinu, sve to doprinosi promidžbi vina našega kraja.
Lijepo je vidjeti vinograde kada se ide od Tromeđe prema Čitluku, prizor djeluje kao u nekim poznatim vinogradarskim zemljama.
- To je dobro, jedine kulture koje su nam ostale su vinogradarstvo i maslinarstvo zasad, ali žao mi je što mladih snaga koje bi trebale saditi vinograde nema. Jako je velik problem radne snage, maslina ima manje zahtjeva nego vinograd. Vinograde treba raditi i lozu saditi, zaključak je prema onome što smo čuli od vinara i vinogradara na Danima berbe grožđa u Čitluku, ima vinarija koje su rasprodale ne samo sve zalihe žilavke nego i bijelih vina pa sad nestrpljivo čekaju zrenje ovogodišnjeg vina, a grožđe još nije u potpunosti ni obrano.