Bosna i Hercegovina suočava se s padom nataliteta, a poboljšanje materijalne podrške roditeljima predstavlja ključni čimbenik u borbi za pozitivan prirast. U Bosni i Hercegovini rađa se sve manje djece. U posljednjih sedam godina broj je manji za oko 18 posto. Godine 2017. u BiH je rođeno 30.200 djece, godinu poslije 29.467, 2019. rodilo se 28.360 djece, 2020. - 27.255. Agencija za statistiku BiH u svom je izvješću navela kako je 2021. godine rođeno 27.143 djece, 2022. godine 26.687, dok je prošle godine rođeno 24.938 djece. S druge strane, umrlih je, prema starosti i spolu, ukupno u 2022. godini bilo 41.296. Da to nije tema koju treba olako shvatiti i staviti pod tepih, pokazala je i projekcija UNFPA prema kojoj će broj stanovnika Bosne i Hercegovine do 2070. godine biti manji od 1,6 milijuna ako stope emigracije i nataliteta ostanu iste. To bi bilo manje od polovine sadašnjeg broja stanovnika zemlje i nešto više od jedne trećine stanovništva BiH 1991. godine.
Ogromne razlike
Sve se manje parova odlučuje na proširenje obitelji zbog financijske situacije. Riješiti krov nad glavom u uvjetima kada je prosječna cijena stana 3000 KM, dok je prosječna plaća 1380 KM, a potrošačka košarica 3000 KM, postalo je nemoguća misija. Financijska situacija definitivno je nešto što sprječava mlade u nakani da se odluče na rađanje djece. Razmišljate o proširenju obitelji, ali vas brinu financijska opterećenja koje ono donosi? Te brige u FBiH su različite ovisno o tome u kojoj županiji živite. Naime, one su najveće u Sarajevskoj županiji. Prava rodilja, rodiljske i druge naknade značajno se razlikuju u županijama Federacije BiH. Uz različite iznose naknada koje su definirane županijskim propisima, dodatni problem predstavlja razlika u rodiljskim naknadama, ovisno o tome je li rodilja bila profesionalno angažirana u javnom ili privatnom sektoru, zahvaljujući lokalnim odlukama te neusklađenosti naknada s rastućim troškovima života.
U Posavskoj županiji zaposlene rodilje mogu primati 100% svoje plaće, dok 300 KM dobivaju nezaposlene. U Unsko-sanskoj županiji naknada iznosi 50% prosječne plaće za zaposlene rodilje i 500 KM naknade za nezaposlene. U Tuzlanskoj županiji 1000 KM primaju i zaposlene i nezaposlene rodilje. Zeničko-dobojska županija isplaćuje zaposlenim rodiljama 1000 KM ili 80% od prosječne plaće ako u županijskom proračunu nema dovoljno sredstava. Naknadu od 1000 KM u ovoj županiji primaju nezaposlene rodilje. U Bosansko-podrinjskoj županiji 80% prosječne plaće izdvaja se za rodiljsku naknadu zaposlenim rodiljama, dok je naknada za nezaposlene 1000 KM. Srednjobosanska županija zaposlenim rodiljama uplaćuje 50% od prosječne plaće, a nezaposlene primaju 55% minimalne plaće u FBiH. U Zapadnohercegovačkoj županiji zaposlena rodilja u prvih šest mjeseci prima iznos od 80% od njezine ostvarene plaće. Za preostalih šest mjeseci naknada je fiksnog iznosa koji se definira odlukom županijske Vlade. Naknada za nezaposlenu rodilju u ovoj županiji iznosi 350 KM. U Sarajevskoj županiji jednaka je naknada za zaposlene i nezaposlene rodilje i u visini je prosječne plaće u FBiH iz prethodne godine. U Hercegbosanskoj županiji zaposlene rodilje primaju prosječne plaće u FBiH, dok je naknada za nezaposlene 55% minimalne plaće u Federaciji. Hercegovačko-neretvanska županija pravi razliku i među zaposlenim rodiljama ovisno o tome rade li u privatnom ili javnom sektoru. Zaposlene u privatnom sektoru dobivaju 40% prosječne plaće, 80% plaće izdvaja se za radnice u javnom sektoru, dok nezaposlene rodilje primaju 55% minimalne plaće u FBiH. Osim nejednakosti, nezaposlene rodilje suočavaju se s kašnjenjem isplate naknada. Zbog svega toga nužno je uspostaviti pravedniji sustav u kojem će sve rodilje u FBiH imati jednak minimum zajamčenih prava.
Primjer Hrvatske
Iseljavanje i negativni demografski trendovi na samom su vrhu problema u Hrvatskoj, a prelijevaju se na ekonomsku i socijalnu sferu pa su visoko i na popisu prioriteta politike. Za razliku od BiH, susjedna Hrvatska znatno je ažurnija po pitanje pronatalitetne politike. Vlada Hrvatske predstavila je nove demografske mjere, prema kojima će se od 1. ožujka iduće godine povećati naknada za roditeljski dopust za dodatnih šest mjeseci. Umjesto dosadašnjih 995 eura, roditelji će moći primati punu plaću, pod uvjetom da ona ne prelazi 3 tisuće eura. Također, naknada za novorođeno dijete bit će udvostručena: roditelji će, umjesto dosadašnjih 309 eura, primati 618 eura.
- Proračun je prvi put premašio 200 posto, a preuzeli smo Ured za demografiju s oko 200 milijuna eura, većinom namijenjenih rodiljskoj naknadi, što je ključna mjera. Uskoro ćemo izmijeniti zakonodavstvo, a promjene će stupiti na snagu 1. ožujka 2025. Želimo pokazati da smo usmjereni na sigurnost obitelji i olakšanje za majke. Dosad su roditelji imali pravo na šest mjeseci pune plaće, dok su sljedećih šest mjeseci primali naknadu do određenog limita. S novim mjerama roditelji će sada moći primati puni iznos do godine dana djetetova života - rekao je za RTL ministar demografije i useljeništva RH Ivan Šipić.