Treći sastanak deset županijskih zastupnica, organiziran uz podršku Westminster fondacije za demokratiju (WFD) i Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, okupio je političarke koje dijalogom i zajedničkim radom pronalaze rješenja za nejednake porodiljne naknade.
Prava rodilja, rodiljne i druge naknade značajno se razlikuju u županijama Federacije BiH (FBiH) te je, prepoznavajući dimenzije ovog problema Westminster fondacija za demokratiju (WFD), uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, pokrenula kampanju 'Za svako novo srce' s ciljem izjednačavanja i harmonizacije pravnih propisa.
Pored različitih iznosa naknada koje su definirane županijskim propisima, dodatni problem predstavlja razlika u rodiljnim naknadama ovisno o tome je li rodilja bila profesionalno angažirana u javnom ili privatnom sektoru, zahvaljujući lokalnim odlukama te neusklađenosti naknada s rastućim troškovima života.
Na temelju značajne involviranosti u ovu problematiku deset županijskih zastupnica iz cijele FBiH na sastanku su prezentirale i analizirane informacije sa terena i rezultati ankete u kojoj su sudjelovale građanke FBiH. Na osnovu dobijenih informacija putem ankete ali i direktne komunikacije i uvida u postojeće prakse u županijama, jasno je predočeno koliko neusklađenost prava pogađa rodilje, koje često osjećaju da su „kažnjene“ ovisno o mjestu prebivališta i radnom statusu.
Cilj kampanje 'Za svako novo srce' je postizanje dugoročnog rješenje koje će smanjiti jaz među županijama i osigurati stabilnu podršku i za zaposlene i nezaposlene rodilje. „Nastavljamo predano raditi na rješenjima koja će svakoj majci i ocu omogućiti sigurnu podršku tijekom rodiljnog odsustva“, naglašeno je na sastanku.
Podsjetimo, u Posavskoj županiji zaposlene rodilje mogu primati 100% svoje plaće, dok 300 KM dobivaju nezaposlene. U Unsko-sanskoj županiji naknada iznosi 50% prosječne plaće za zaposlene rodilje i 500 KM naknade za nezaposlene. U Tuzlanskoj županiji 1000 KM primaju i zaposlene i nezaposlene porodilje. Zeničko-dobojska županija isplaćuje zaposlenim rodiljama 1000 KM ili 80% od prosječne plaće, ako u županijskom proračunu nema dovoljno sredstava. Naknadu od 1000 KM u ovoj županiji primaju nezaposlene rodilje. U Bosansko-podrinjskoj županiji 80% prosječne plaće se izdvaja za rodiljsku naknadu zaposlenim rodiljama, dok je naknada za nezaposlene 1000 KM.
Srednjobosanska županija zaposlenim rodiljama uplaćuje 50% od prosječne plaće, a nezaposlene primaju 55% minimalne plaće u FBiH. U Zapadnohercegovačkoj županiji zaposlena rodilja u prvih šest mjeseci u iznosu od 80% od njene ostvarene plaće. Za preostalih šest mjeseci naknada je fiksnog iznosa koji se definira odlukom županijske Vlade. Naknada za nezaposlenu rodilju u ovoj županiji iznosi 350 KM. U Županiji Sarajevo jednaka je naknada za zaposlene i nezaposlene rodilje i u visini je prosječne plaće u FBiH iz prethodne godine. U Hercegbosanskoj županiji zaposlene rodilje primaju prosječne plaće u FBiH, dok je naknada za nezaposlene 55% minimalne plaće u Federaciji. Hercegovačko-neretvanska županija pravi razliku i među zaposlenim rodiljama
ovisno o tome rade li u privatnom ili javnom sektoru. Zaposlene u privatnom sektoru dobijaju 40% prosječne plaće, 80% plaće se izdvaja za radnice u javnom sektoru, dok nezaposlene primaju 55% minimalne plaće u FBiH.
Osim nejednakosti, nezaposlene rodilje se suočavaju s kašnjenjem isplate naknada. Zbog svega toga, neophodno je uspostaviti pravedniji sustav u kojem će sve rodilje u FBiH imati jednak minimum zajamčenih prava.
