Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) je početkom ovog mjeseca priredio i objavio anketu čiji rezultati će poslužiti u cilju istraživanja komunikacijskih strategija i promotivnih aktivnosti u borbi protiv pandemije COVID-19.
Pitanja u anonimnoj anketi su bila u skladu s Planom za cijepljenje protiv COVID-19 u FBiH, a prema podacima INZ-a od gotovo 38.000 onih koji su se informirali o samoj anketi, sve odgovore je dalo 1.712 osoba s prebivalištem na području Zeničko-dobojske županije.
Zanimljivo je da, dok je omjer onih kojih su bili zainteresirani za anketu bio 58 naprema 42 u korist žena, među onim koji su anketu ispunili je bilo još više "hrabrijeg" pola, jer su žene 68 posto svih anketiranih.
Građani su za cjepivo ako je primaju i u drugim državama
- Namjera nam je bila procijeniti stavove o cijepljenju protiv COVID-19 među građanima ZDŽ, utvrditi glavne izvore informiranja, nedostatke u protoku informacija, te izvore kojima se najviše vjeruje kad je riječ o plasiranju informacija vezanih za postojeće vakcine i njihovu učinkovitost, ističe doc.dr. Nino Hasanica, koordinator internog Kriznog stožera za zdravstveno-odgojne aktivnosti INZ-a tijekom epidemije COVID-19.
Među anketiranim, na pitanje da li bi primili cjepivo protiv COVID-19 kad ona bude dostupna, najčešći odgovor je bio "definitivno DA" - 29,2 posto i "definitivno NE" - 21,1 posto. Slijede "Vjerojatno DA" - 20,3 posto, "Nisam siguran/sigurna" - 16,3 posto i "vjerojatno NE" - 13,3 posto.
Rezultati ove ankete ukazuju da je dvije trećine stanovništva podržava proces imunizacije ili još razmišlja, dok svaki peti anketirani već uvjeren "kontra" procesa koji je aktuelan i trenutno se provodi širom Planete.
Na upit o tome od čega i kakvih informacija ovisi odluka o cijepljenju, najčešći odgovor kod čak 1.125 anketiranih je navelo "Da je cjepivo bilo dulje vrijeme u upotrebi", dok 469 osoba podržava cijepljenje "Ako se cjepivo koristi u drugim državama".
Među zanimljivim odgovorima u anketi je i onaj da čak 30,4 posto od svih 1.712 anketiranih osoba smatra da cjepivo treba biti obvezno, dok 23, 6 posto isključuje potpuno tu opciju. Također, gotovo 60 posto anketiranih smatra ili vjeruje (potpuno ili dijelom) da će cijepljenjem moći izbjeći barem dio mjera koje su na snazi (javna okupljanja, boravci u skupinama, zaštitna oprema...).
Kao izvor za dobijanje sigurnih i provjerenih informacija, anketirani najčešće navode zdravstvene radnike iz sustava javnog zdravstva (816) ili zdravstvenih radnika iz obiteljske medicine (695).
Na kraju, na upit o općenitom stavu prema cjepivu uključujući sezonsku gripu, cjepivo koje primaju djeca i slično, potpuno ili dijelom pozitivno mišljenje ima gotovo tri četvrtine (74,3 posto) svih anketiranih, dok desetak posto anketiranih ima negativno mišljenje o cjepivu.
Po uzrastu, najviše anketiranih je od 18 do 30 godina (30,8 posto), 31 do 40 godina (28,5 posto), te 41-50 godina (23,7 posto).
Anketirani su kao svoju stručnu spremu najčešće naveli višu šklolu ili fakultet (51,5 posto), te srednju četverogodišnju školu (27,1 posto). Zaposlenih je bilo 68,8, nezaposlenih 18,4 posto. Kao mjesto življenja anketirani su naveli najčešće grad (61 posto) ili prigradsko naselje (22,8 posto).